Nešto niži profitabilnost i kamatni prihodi u hrvatskom bankovnom sustavu u ovoj godini u odnosu na prvih devet mjeseci prošle godine nisu iznenađenje s obzirom na općenito niže kamatne stope na razini eurozone i vjerojatno je da u doglednom razdoblju neće doći do većih promjena u zaradi banaka.
I velike europske banke su nedavno krenule u akciju privlačenja ulagača svjesne da će im u 2026. godini profitabilnost vjerojatno biti niža. Jedan od načina na koji to čine je otkup dionica i isplata dividendi, a na te korake su se već odlučile banke poput BNP Paribas, Societe Generale ili Deutsche Bank.
Hrvatske su banke u prvih devet mjeseci ove godine imale dobit od 1,13 milijarde eura, a to je 5,9 posto manje no u istom razdoblju lani. Pritom su kamatni prihodi bili 5,6 posto manji iznosivši 2,2 milijarde eura.
Ekonomski analitičar Damir Novotny smatra da će kamatni prihodi u dogledno vrijeme ostati oko sadašnjih razina, no i da se banke suočavaju s rastom troškova zbog stalnog rada na digitalizaciji što također utječe na profitabilnost.
Inače, ulaskom u eurozonu hrvatske su banke imale rast dobiti i s osnove polaganja viška likvidnosti u Hrvatsku narodnu banku (HNB) na što su im isplaćivane kamate sukladno stopama koje određuje Europska središnja banka (ESB). Bankama se, osim toga, od preuzimanja eura oslobodila znatna količina viška likvidnosti uslijed smanjivanja stope obvezne rezerve koja je u doba kune kao valute bila znatno viša. Sve se poklopilo s razdobljem visokih kamatnih stopa u eurozoni.
No, to je bio jednokratan efekt, a uz ocjenu da bi kamatni prihodi banaka mogli u doglednoj budućnosti ostati oko sadašnjih razina Novotny ističe da stalno usavršavanje digitalizacije poslovanja u bankama donosi novi izazov za održavanje profitabilnosti.
“Poznato je da klijenti žele da su im usluge dostupne praktično odmah i često ljudi postanu uzrujani ako to nije tako. U svakom slučaju, banke će morati ulagati ne baš mali novac za održavanje sve sofisticiranijih načina pružanja digitalnih usluga što donosi troškove. Mislim da će u tom segmentu za banke biti pravi izazov iznaći način za ravnotežu između kontrole troškova i potrebnih ulaganja”, kazao je za Financije.hr Novotny.
Inače, krediti kućanstvima u Hrvatskoj su od kraja prošle godine porasli za 10,1 posto, a nefinancijskim tvrtkama za 9,2 posto.
Ukupni krediti u Hrvatskoj na kraju rujna ove godine iznosili su 69,9 milijardi eura naspram 68,9 milijardi na kraju prošle godine. Krediti nefinancijskim društvima su iznosili 17,45 milijardi eura, a kućanstvima 26,9 milijardi eura.
Kod nefinancijskih tvrtki najveći iznos kredita išao je prema sektoru prerađivačke industrije, trgovini na veliko i malo te sektoru pružanja usluga smještaja te pripreme i usluživanja hrane.
Kod kućanstava gotovo polovica, odnosno 13,3 milijarde eura, je u portfelju stambenih kredita, a 10,1 milijardi eura se odnosi na gotovinske kredite. Podsjetimo, HNB je nedavno pooštrio mjere za davanje gotovinskih kredita.
Od 1. srpnja na snagu su stupile makrobonitetne mjere kojima je HNB ograničio kriterije kreditiranja potrošača radi usporavanja zaduživanja kućanstava, osobito u segmentu gotovinskih nenamjenskih kredita.
Pročitajte još:
Prema podacima ESB-a, u listopadu ove godine su krediti tvrtkama godišnje rasli stopom od 2,9 posto, a zemlje u kojima je rast najveći su Litva, Latvija i Hrvatska. Kod kućanstava rast je u eurozoni bio 2,6 posto, a tu su opet u vrhu po rastu Litva, Hrvatska, Estonija i Latvija.
Grčka je jedina zemlja u eurozoni u kojoj je kreditiranje kućanstava godišnje palo, i to za 1,2 posto.
