Ulaganje Hrvatske u sport na razini EU-a, no kućanstva na sport troše manje od EU prosjeka

U prošloj je godini u industriji sporta u Europskoj uniji (EU) bilo zaposleno 1,65 milijuna ljudi od čega je 37 posto bilo u dobi između 15 i 29 godina, pokazuju podaci Eurostata koji se pozabavio učincima koje djelatnosti vezane za sport imaju na ekonomiju EU-a.

Tih 1,6 milijuna ljudi je činilo 0,8 posto od ukupne brojke zaposlenih u EU.

U toj brojci je omjer muškaraca i žena bio 56 naspram 44 posto što je otprilike na razini opće zaposlene populacije građana EU-a, ali je zato udio mladih u ukupnom broju zaposlenih u sektoru sporta bio dvostruko veći no što je ta brojka u broju zaposlenih u svim gospodarskim granama.

U konkretnim brojkama, u sportu je radilo 607 tisuća osoba u dobi između 15 i 29 godina, 976 tisuća osoba u dobi od 30 do 64 godine i 66 tisuća osoba starijih od 65 godina.

U Hrvatskoj je u djelatnostima vezanim za sport bilo zaposleno 10,6 tisuća osoba od čega 1,7 tisuća u dobi do 29 godina i ostatak u dobi do 64 godine.

Kad je riječ o podjeli prema spolu, u cijeloj EU je u tom sektoru radilo 927 tisuća muškaraca i 721 tisuća žena. Hrvatska ne odskače puno u tim omjerima jer je brojka bila 5,9 tisuća muškaraca i 4,7 tisuća žena.

U 2023. godini su sportske tvrtke činile 0,6 posto svih tvrtki u EU i bilo ih je oko 200 tisuća. One su imale neto prihode od 70 milijardi eura.

U Hrvatskoj je bilo 1.111 takvih tvrtki čiji su neto prihodi dosegli 214,5 milijuna eura.

Najviše sportskih tvrtki je imala Španjolska, i to 33,9 tisuća i prihodi su im bili 13,6 milijardi eura. Druga je Francuska s 20,7 tisuća tvrtki i neto prihodima od 9,5 milijardi eura, a treća Italija s 19,1 tisuća tvrtki i prihodima koji su došli na 5,46 milijardi eura.

Njemačka je po broju takvih tvrtki tek na četvrtom mjestu sa 16,4 tisuće, no one su imale najveću razinu prihoda među zemljama članicama dosegnuvši 17,1 milijardu eura.

Slovenija je imala 2.707 tvrtki vezanih za sportske djelatnosti s prihodima od 217,3 milijuna eura.

Zemlje članice su ukupno u toj godini u rekreaciju i sport uložile 67,7 milijardi eura od čega najveći iznos od 15,8 milijardi eura otpada na Francusku. Druga je Njemačka s 11 milijardi eura.

U Hrvatskoj je ulaganje iznosilo 323,8 milijuna eura i to je bilo na razini 0,9 posto ukupne potrošnje opće države. Ista brojka je zabilježena na Malti.

Prosjek EU-a je 0,8 posto.

Najveću brojku izdvajanja za rekreacijske i sportske aktivnosti od 1,5 posto ukupne potrošnje opće države imali su Mađari, a najmanju od 0,4 posto Bugarska, Irska i Cipar.

Nešto su stariji podaci kad je riječ o izdvajanju kućanstava za sportsku robu i aktivnosti i datiraju iz 2020. godine.

Prosjek u EU je 1,2 posto ukupnih troškova, a u Hrvatskoj je brojka bila 0,6 posto koliko i u Španjolskoj i Poljskoj.

Manje od hrvatskih kućanstava izdvajala su ona u Grčkoj, Litvi, Mađarskoj, Slovačkoj i Bugarskoj.

Najveću brojku imala je Finska, i to 2,3 posto, a i slovenska kućanstva vole izdvajati za sport pa je u toj zemlji razina 1,6 posto ukupnih troškova.

U prošloj godini tvrtke u EU su izvezle sportsku opremu u vrijednosti od 7,3 milijarde eura, dok je uvoz takve opreme bio 10,8 milijardi eura.

Glavna izvozna odredišta su bile SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švicarska, dok se najviše uvozilo iz Kine, Vijetnama i Indonezije. Samo iz Kine je uvoz bio 4,5 milijarde eura.

U EU je, inače, u 2023. godini bilo 5.370 proizvođača sportske opreme koji su imali neto prihode od oko osam milijardi eura.