Ulagači oprezni, cijene nafte ponovno pale

Stockcake.com
Naftna platforma, Foto: Stockcake.com

Cijene nafte su pale jer trgovci nisu bili sigurni kakav bi utjecaj mirovni pregovori između Rusije i Ukrajine te pregovori SAD-a i Irana mogli imati na ponudu. Razmatrali su i snažnu potražnju u Aziji te predviđanja za kinesko gospodarstvo.

Terminski ugovori Brent sirove nafte za srpanj pali su za 19 centi na 65,35 američka dolara po barelu. Terminski ugovori američke nafte West Texas Intermediate (WTI) za lipnja, koji istječu u utorak, porasli su za tri centa na 62,72 dolara, dok je aktivniji srpanjski ugovor pao za 17 centi na 61,97 dolara po barelu.

“Rasprave o iranskom nuklearnom programu ne bi vodile nikamo ako bi Washington inzistirao da Teheran u potpunosti smanji aktivnosti obogaćivanja uranija”, rekao je jučer iranski zamjenik ministra vanjskih poslova Majid Takhtravanch, prema medijima te države.

Njegove izjave su uslijedile nakon što je američki specijalni izaslanik Steve Witkoff u nedjelju ponovio da će Washington zahtijevati da svaki novi sporazum s Iranom uključuje pakt o suzdržavanju od obogaćivanja uranija, što je preteča razvoja nuklearnih bombi. Sporazum između ove dvije države bi omogućio ublažavanje američkih sankcija i pomogao Iranu da poveća izvoz nafte za 300.000 barela na 400.000 barela dnevno, rekao je analitičar StoneX-a Alex Hodes.

Na cijene nafte su također utjecala predviđanja ulagača o kratkoročnoj potražnji, usred pozitivnih rafinerijskih marži u Aziji. Marže singapurskog kompleksnog rafiniranja, regionalnog pokazatelja, u svibnju su u prosjeku bile veće od šest dolara po barelu, pokazali su podaci LSEG-a, što je rast u odnosu na prosjek od 4,4 dolara po barelu koji je bio u travnju.

Tržišta su pratila i mirovne pregovore između Rusije i Ukrajine kako bi odredila smjer tokova ruske nafte, što bi moglo povećati ponudu i utjecati na cijene. Konačni dogovor između dvije zemlje mogao bi dovesti do ublažavanja sankcija protiv Rusije, prenosi Reuters.

Snižavanje američkog državnog kreditnog rejtinga od strane Moody’sa umanjilo je pak ekonomske izglede najvećeg svjetskog potrošača energije, što je utjecalo na cijene nafte. Agencija za kreditni rejting snizila je u petak američki rejting za jedan stupanj, navodeći zabrinutost zbog rastućeg duga od 36 bilijuna dolara (32,08 bilijuna eura).

Dodatni pritisak na cijene nafte vršili su podaci koji pokazuju usporavanje rasta industrijske proizvodnje i maloprodaje u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, a analitičari očekuju i usporavanje potražnje za gorivom. Analitičari BMI-a predvidjeli su pad potrošnje od 0,3 posto u 2025. u odnosu na prethodnu godinu, pogođen usporavanjem u svim kategorijama naftnih derivata.

3 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari