Ukrajinsko gospodarstvo u najtežoj krizi od početka rata

Ukrajinsko gospodarstvo proživljava svoje najteže razdoblje od početka ruske invazije. Neprestani zračni napadi ostavili su energetski sustav u rasulu, prisiljavajući tvrtke na smanjenje proizvodnje, što utječe i na prihode države, piše Reuters.

Od čeličana do rudnika, proizvođača cementa i hrane, ukrajinska industrija prisiljena je smanjiti proizvodnju i apsorbirati rastuće troškove. Direktori osam tvrtki rekli su da su svakodnevno prisiljeni mijenjati radni raspored, te spašavati opremu u slučaju izvanrednih isključenja.

Sergij Pilipenko, izvršni direktor Kovalska grupe, najvećeg ukrajinskog proizvođača betona i građevinskog materijala, rekao je da dizelski generatori koje su kupili ne mogu napajati cjelokupnu proizvodnju njihovih velikih tvornica.

“Već više od dva mjeseca radimo pod redukcijama struje bez ikakvog predvidljivog rasporeda. U određenim razdobljima, nedostatak stabilne opskrbe električnom energijom može smanjiti obujam proizvodnje i do 50 posto”, rekao je Pilipenko.

Ukrajinsko gospodarstvo smanjilo se u prvoj godini rata za gotovo trećinu. Unatoč skromnom rastu tijekom kasnijih godina, i dalje je daleko manje nego prije invazije, te uvelike ovisi o državnoj potrošnji. Ukrajina ulazi u petu godinu od početka ruske invazije.

Gotovo šest milijuna ljudi napustilo je Ukrajinu, a više od tri milijuna je raseljeno unutar njenih granica, što čini više od petine predratnog stanovništva.

U veljači je mjesečni indeks oporavka poslovne aktivnosti Instituta za ekonomska istraživanja u Kijevu, koji uspoređuje broj tvrtki koje izvješćuju o lošijem ili boljem poslovanju u odnosu na prošlu godinu, postao negativan prvi put od 2023. godine.

Ukrajinsko gospodarstvo ključno je ne samo za osiguravanje poreznih prihoda za financiranje rata i otplatu duga, te za proizvodnju naoružanja, već i za osiguravanje radnih mjesta i ekonomskih perspektiva za vojnike i izbjeglice koji se vraćaju kada mir konačno nastupi.

Oleksandr Mironenko, operativni direktor Metinvesta, rudarsko-metalurške grupacije s godišnjim prihodima od oko sedam milijardi dolara, rekao je da dugi prekidi struje otežavaju ponovno pokretanje proizvodnje nakon ruskih napada.

Metinvest pod kontrolom Rinata Ahmetova, proizvođača čelika i jednog od najbogatijih ljudi Ukrajine, bio je glavni generator poreznih prihoda. Predviđali su rast ove godine, ali to nisu uspjeli ostvariti u prva dva mjeseca zbog ruskog bombardiranja, rekao je Mironenko.

“To uključuje štetu na proizvodnim kapacitetima, ali i na prometnoj infrastrukturi, što ne pogađa samo proizvođače čelika već sve proizvođače u Ukrajini. Prisiljeni smo smanjiti obujam proizvodnje”, rekao je Rinat Ahmetov.

Natalija Kolesničenko, ekonomistica u Centru za ekonomske studije u Kijevu, procijenila je da je potražnja za energijom u siječnju i veljači premašila ponudu za 30 posto. Energetska situacija dramatično se pogoršala posljednjih mjeseci, rekla je.

Ministar energetike Denis Šmihal iznio je podatak rekao je sredinom veljače vršna potražnja iznosila 16,4 gigavata, što je i dalje znatno iznad 12,3 gigavata koliko Ukrajina može proizvesti. Dodao je da se u vršnim terminima uvozi gotovo 2 gigavata.

Tvrtke se moraju nositi s manjom proizvodnjom, rastućim troškovima, poremećajima u opskrbnim lancima i duljim rokovima isporuke. Sve to utječe na konkurentnost i povećat će inflaciju, koja već iznosi oko sedam posto, reklo je troje ekonomista.

Energetska kriza već je potaknula ukrajinsku središnju banku da smanji svoju prognozu gospodarskog rasta za ovu godinu s dva na 1,8 posto.

Neovisni ekonomisti su oprezniji. Dragon Capital, investicijska kuća, predviđa rast od jedan posto ove godine zbog manjka električne energije, dok je investicijska banka ICU snizila svoju prognozu rasta s 1,2 na 0,8 posto. ICU navodi da oko 20 do 25 posto gospodarske proizvodnje ovisi o stabilnoj opskrbi električnom energijom.

Mnoge male tvrtke bore se da opstanu tijekom najhladnije i najmračnije zime u ratu, noseći se također s obeshrabrujućim učinkom dugih redukcija struje na potrošačku potražnju.

Premijerka Julija Sviridenko rekla je da je energetska kriza stajala državni proračun oko 12 milijardi hrivnji (236 milijuna američkih dolara) u carinskim i poreznim prihodima samo u siječnju.

Skok razine ukrajinskog duga na gotovo 100 posto bruto domaćeg proizvoda unatoč dvama restrukturiranjima uznemirio je neke ulagače. Prošlog tjedna, kada se činilo da su mirovni pregovori u Ženevi zapeli, cijena ukrajinskih obveznica je pala.

No, Ukrajina se čini blizu postizanja dogovora s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) o novom programu zajma od 8,1 milijardu dolara nakon što je MMF pristao ublažiti neke uvjete, uključujući one koji se odnose na povećanje poreza, rekla je Sviridenko.

Odobrenje MMF-a trebalo bi utrti put pomoći iz Europske unije vrijednoj oko 90 milijardi eura (105 milijardi dolara) tijekom dvije godine, ako se uspije svladati mađarski otpor. To bi bila slamka spasa za Ukrajinu, nakon što je administracija predsjednika Donalda Trumpa zaustavila izravnu proračunsku pomoć.

Mađarska i Slovačka blokirale su pomoć Kijevu dok ne obnovi opskrbu ruskom naftom preko naftovoda Družba. Također su zaprijetile da će obustaviti izvoz električne energije u Ukrajinu ako se protok nafte ne nastavi.

Kijev je za oštećenje naftovoda okrivio ruski napad. Slovačka je u utorak rekla da će se isporuka nafte putem Družbe nastaviti 26. veljače, no Ukrajina to nije službeno potvrdila.

Mađarska i Slovačka činile su 68 posto uvezene električne energije u Ukrajini ovog mjeseca, prema konzultantskoj tvrtki ExPro iz Kijeva.

Iako su tvrtke uložile milijune hrivnji u rezervne izvore napajanja, od generatora do baterija, solarnih panela i plina, nedavno istraživanje ukrajinske Europske poslovne udruge pokazalo je da su isključenja otežala život za četiri od pet tvrtki. Polovica ih je smanjila proizvodnju, a 61 posto žalilo se na rastuće troškove.