Ukidanje business klase moglo bi pomoći u prepolovljavanju globalnih emisija iz zrakoplovstva

Ukidanje premium sjedala moglo bi pomoći u prepolovljavanju globalnih emisija iz zrakoplovstva, prema novom istraživanju. Malo koja svakodnevna aktivnost nosi veći ugljični otisak od letenja, ali neki putnici imaju daleko veći utjecaj od drugih.

Prema podacima Međunarodnog udruženja zračnog prijevoza (IATA), sjedala u poslovnoj i prvoj klasi imaju do pet puta veću emisiju ugljika od sjedala u ekonomskoj klasi. Nedavna studija pokazala je da bi ukidanje premium sjedala moglo pomoći u prepolovljavanju globalnih emisija iz zrakoplovstva. Emisije bi se mogle dodatno smanjiti korištenjem samo zrakoplova s ​​najvećom učinkovitošću goriva i povećanjem popunjenosti putničkih kabina.

Prema studiji, ove tri akcije zajedno imaju potencijal smanjiti emisije za 50 do 75 posto – bez potrebe za čekanjem da teško dostupno održivo zrakoplovno gorivo (SAF) postane pristupačno i to u velikim razmjerima. Iako autori studije priznaju da bi se te promjene morale provoditi postupno, pokazuju da je smanjenje globalnih emisija iz zrakoplovstva za 11 posto ostvarivo odmah.

Koliko zagađuje letenje?

Letenje je odgovorno za oko četiri posto svjetskih emisija uzrokovanih ljudskim djelovanjem. Ali nisu svi letovi jednaki: pojedinačne emisije uvelike variraju ovisno o učinkovitosti i konfiguraciji zrakoplova.

Studija, objavljena prošli mjesec u znanstvenom časopisu Nature Communications Earth & Environment, analizirala je više od 27 milijuna komercijalnih letova u 2023. godini i gotovo 3,5 milijardi putnika. U prosjeku, globalne emisije iz zrakoplovstva iznosile su 84,4 grama CO2 po kilometru za svakog putnika koji je kupio kartu u 2023. godini. Emisije su se kretale od 30 grama CO2 po putničkom kilometru na nekim rutama do gotovo 900 grama na drugima.

Unutar proučavanog razdoblja i ruta, SAD je bio najveći emiter u svijetu (144,6 milijuna tona CO2 – 25 posto ukupnih emisija) s prosjekom od 96,5 g CO2 po putničkom kilometru. Kina je bila druga (49,7 Mt i 88,6 g), a UK treće (24,1 Mt i 81,1 g).

Unutar Europe, nakon Ujedinjenog Kraljevstva slijede Španjolska (16,8 milijuna tona), Njemačka (16,7 milijuna tona), Francuska (14,8 milijuna tona) i Italija (9,9 milijuna tona). Norveška je, s druge strane, kritizirana zbog obavljanja posebno neučinkovitih letova, koji su često povezani s manjim zračnim lukama i manje prometnim letovima – u nekim zemljama takve rute financira vlada i ključne su za povezivanje s udaljenim područjima.

Potražnja za letovima nadmašuje dobitke u učinkovitosti

Iako su postignuta značajna poboljšanja u učinkovitosti – još 1980. godine prosječna emisija CO2 po putničkom kilometru iznosila je 280 g – studija upozorava da je rast potražnje za letenjem povijesno nadmašio ta poboljšanja.

Emisije su također porasle kao rezultat zatvaranja zračnog prostora zbog sukoba poput ruskog rata protiv Ukrajine, što je povećalo udaljenosti letova i globalnu potrošnju goriva. Budući razvoj događaja vjerojatno će pogoršati ovaj trend. Kako zrakoplovne tvrtke pokušavaju smanjiti tragove koji zadržavaju toplinu izbjegavanjem određenih zona leta, očekuje se porast potrošnje goriva, što će neutralizirati neke dobitke u učinkovitosti. Povratak nadzvučnih putovanja – obećan već 2029. – dodatno bi smanjio učinkovitost goriva i povećao utjecaj zrakoplovstva na atmosferu.

Smanjenje broja putnika u poslovnoj klasi moglo bi smanjiti emisije

Studija je pokazala da bi prenamjena aviona samo u ekonomsku klasu mogla primiti više putnika, smanjujući emisije za 22 do 57 posto. Osiguravanje manjeg broja praznih sjedala također bi imalo značajan utjecaj. U 2023. godini, popunjenost zrakoplova putnicima u prosjeku je iznosila 79 posto, a neki su zrakoplovi letjeli s kapacitetom od samo 20 posto. Povećanje prosjeka na 95 posto po avionu dodatno bi smanjilo emisije za 16 posto, pokazala je analiza.

Prelazak na učinkovitije avione

Zamjena starijih zrakoplova novijim, učinkovitijim flotama – što znači avionima koji su lakši, aerodinamičniji i učinkovitiji u potrošnji goriva – mogla bi smanjiti potrošnju goriva za 25 do 28 posto, pokazalo je istraživanje. Utvrđeno je da najučinkovitiji tipovi zrakoplova – Boeing 787-9 za duge letove i Airbus A321neo za kratke i srednje letove – proizvode 60 grama CO2 po kilometru po putniku. S druge strane, najmanje učinkoviti zrakoplov proizvodio je čak 360 grama po putniku.

“Realno, ovo bi bio dugoročni prijelaz – onaj koji bi se mogao promovirati politikama koje nagrađuju učinkovitost, tako da se najučinkovitiji zrakoplovi favoriziraju kad god se donose odluke o zamjeni”, kaže koautor studije dr. Milan Klöwer sa Sveučilišta u Oxfordu.

Autori predlažu da bi politički alati za poticanje prelaska na učinkovitije zrakoplove mogli uključivati ​​uvođenje kvota goriva za SAF, ograničenja intenziteta ugljika, sheme trgovanja emisijama i ocjene emisija za zrakoplovne tvrtke, kao i prilagođavanje pristojbi za putnike u zračnom prometu i naknada za slijetanje na temelju performansi zrakoplova. Zrakoplovne tvrtke mogle bi odmah smanjiti emisije za oko 11 posto leteći svojim najučinkovitijim zrakoplovima na rutama na kojima već posluju.