Ugostitelji upozoravaju na problem nedostatka radnika, kavu u Zagrebu naručujemo na engleskom jeziku

Ugostiteljstvo, kroz sektor turizma, u Hrvatskoj čini 20 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) a broj obrtnika i u ovoj grani gospodarstva kontinuirano raste, s brojem svih ostalih obrta čiji je ukupni rast oko deset posto na godišnjoj razini. Hrvatska je bogatija i za novih 200 obrta u sektoru ugostiteljstva te ova važna gospodarska grana raste i napreduje.

Ipak, za razliku od proteklih godina kada se na konferencijama posvećenim ovoj djelatnosti govorilo o potencijalima, turistima i gastro ponudi – sada je u fokusu gorući problem nedostatka radne snage.

Iako su plaće u ugostiteljstvu rasle oko 20 posto, na Forumu zagrebačkih ugostitelja jasno se moglo čuti da radnika itekako nedostaje, unatoč prekvalifikacijama radnika.

Naime, u Hrvatsku je u prvih devet mjeseci ove godine došlo 158.837 radnika, od čega u sektoru turizma, prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova RH, 48.184 radnika. Značajan broj ih je i iz država koje nisu s Balkana, odnosno jezična barijera predstavlja ogroman problem.

Radnika je premalo a nameti su ogromni, kaže Franc Letica, predsjednik Udruženja ugostitelja grada Zagreba, koje broji više od 4.000 poduzetnika.

„Kako bismo mogli platiti radnika adekvatno da ostane i radi ovaj posao u Hrvatskoj, porezna opterećenja moraju ići dolje, barem po uzoru na Njemačku, jer mi sada za doprinose praktički dajemo još jednu plaću. Davanja na plaću od 2.000 eura u Hrvatskoj su oko 1.000 eura, a u Njemačkoj 650 eura i to je velika razlika. To je neizdrživo. Strani radnici su nam se pokazali kao kvalitetni, ali zbog jezičnih barijera je teško, često ni engleski ne govore adekvatno. Krajnje je vrijeme da mijenjamo sustav obrazovanja i animiramo na sve načine domaću radnu snagu“, rekao je Letica.

U Zagrebu je stanje, u odnosu na ostatak Hrvatske, dodatno kompleksno, jer Zagreb po broju ugostiteljskih objekata bilježi smanjenje od oko dva posto, što je zabrinjavajuće. Razlog za to, kaže Letica, je i u brojnim nametima koje lokalna zajednica uvodi, promjeni pravila parkiranja, ali i ogromnom rastu cijena sirovina, kao što je kava, što sve dovodi do brojnih problema i rasta cijena i u ovoj branši, posebno slastičarstvu.

„Nedostatak radne snage, preveliki troškovi poslovanja i namirnica, koji su podigli cijene, povećan najam, promjena parkirnih zona, prenamjena zimskih bašti, sve to dovodi do gašenja ugostiteljskih objekata u Zagrebu“, navodi Letica.

Zagrebačko ugostiteljstvo je važno, pogotovo jer turistička sezona u glavnom gradu Hrvatske traje cijelu godinu. Zato pokazatelji iz Zagreba moraju biti dodatno upozoravajući, smatra predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK), Dalibor Kratohvil.

„Ono na što smo ukazivali godinama sada nam je došlo na naplatu. Nemamo niti u jednoj gospodarskoj grani dovoljno radne snage, nemamo često ni kvalitetne radne snage i mjera uvoza stranih radnika može pokriti dobar dio sektora kao što su sektori građevine i prijevoza, ali ne i ugostiteljstva. Strani radnici često ne znaju ni engleski, a hrvatski jezik, koji je kompleksan, tek uče i to je problematično. Naše starije domicilno stanovništvo također ne zna engleski jezik i nalazimo se u problemima već kod samog naručivanja obične kave. Potrebe obrazovanja nisu pratile potrebe tržišta rada i moramo mijenjati svijest da ova zanimanja nisu ništa manje važna nego neka druga zanimanja“, rekao je Kratohvil.

Suglasan je i da su potrebna administrativna te sva druga rasterećenja ovog sektora jer su najviše opterećeni. PDV nije konkurentan, a tu su i brojne trošarine i dodatni porezi na potrošnju koje propisuju lokalne samouprave. No, ključna je reforma obrazovnog sustava.

„Kod školovanja njegujemo model star 30 godina, a treba nam sve više praktične nastave da po završetku srednje škole učenici izađu kao gotov proizvod. Rast upisa u obrtnička zanimanja u proteklih pet godina je veći od 20.000 učenika na razini Hrvatske koja su izabrala ova zanimanja. No oni i dalje imaju samo jedan dan praktične nastave. Sustav se mora mijenjati“, kaže predsjednik HOK-a, Dalibor Kratohvil.

Ne smijemo se sramiti upisati ugostiteljska zanimanja jer je ugostiteljstvo okosnica gospodarstva i turističke ponude Hrvatske te je posao koji traži stalnu prilagodbu i ulaganja. Zato i treba pomoć sustava da bi privukao domaću radnu snagu i mlade ljude, koji mogu lijepo i dobro živjeti od svojih ruku, naglašeno je na Forumu zagrebačkih ugostitelja koji su organizirali Udruženje ugostitelja Zagreb i Nezavisne udruga ugostitelja Zagreb.

Prema Vladi RH uputili su i zahtjeve odnosno implementaciju e-vinjeta za povremeno zapošljavanje, porezno rasterećenje ugostiteljskog sektora, inspekcijski nadzor nelojalne konkurencije i ukidanje robno-materijalnog knjigovodstva.