Ugljični otisak po stanovniku u Hrvatskoj narastao suprotno trendu u EU

Količina ugljičnog otiska konzumiranih dobara i usluga u Europskoj uniji (EU) po glavi stanovnika za 2023. godinu, za koju zadnju postoje podaci, iznosila je devet tona ekvivalenta ugljičnog dioksida što je na godišnjoj razini bilo smanjenje od jedne tone po stanovniku. Ovaj indikator, kako napominje Eurostat, uključuje emisije stvorene u proizvodnom lancu za robu i usluge potrošene u EU neovisno o podrijetlu. Drugim riječima, brojka se odnosi i na uvezene robe i usluge.

Najniži ugljični otisak po glavi stanovnika imao je Portugal s brojkom od 6,5 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Druga je bila Bugarska sa 6,8 tona, a nakon toga dolaze Švedska i Rumunjska sa 6,9 tona. Najgori je po ugljičnom otisku bio Cipar gdje je iznosio 14,8 tona, a nakon toga u Irskoj od 14 tona i Luksemburgu od 12,7 tona po glavi stanovnika.

Hrvatska je na godišnjoj razini bila smanjila ugljični otisak na 9,66 tona po stanovniku s 10,07 tona, no on je ipak ostao nešto iznad prosjeka EU-a.

U Sloveniji je bio tek nešto manji no u Hrvatskoj s brojkom od 9,46 tona što je također bilo godišnje smanjenje s 10,1 tone. Njemačka je imala brojku od 10,85 tona, a Francuska 8,1 tonu. U Italiji to je bilo 9,1 tona dok je u Španjolskoj iznosila 7,9 tona po glavi stanovnika.

U razdoblju od 2010. do 2023. godine gotovo sve su zemlje EU-a smanjile ugljični otisak po stanovniku, a iznimke su Rumunjska, Hrvatska i Bugarska.

U Hrvatskoj je 2010. taj ugljični otisak bio 8,9 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida. Drugim riječima, u 13 godina rast je bio osam posto.

U Rumunjskoj on je iznosio 10 posto, a u Bugarskoj jedan posto.

Zanimljivo je da je u 2015. godini u Hrvatskoj brojka bila niža no 2010. i iznosila je 7,5 tona ugljičnog otiska po glavi stanovnika. U 2020. brojka se povećala na osam tona da bi došla do spomenutih 9,7 tona u 2023.

Za razliku od potrošnje roba i usluga emisije temeljene na proizvodnji u Hrvatskoj su u 2023. bile na 6,7 tona po stanovniku.

Ipak, treba u svemu napomenuti da je od 2010. do 2023. Hrvatska izgubila otprilike 400 tisuća stanovnika.

Na razini cijelog EU-a u 2010. brojka emisija po glavi stanovnika bila je 11,6 tona ekvivalenta ugljičnog dioksida.

U EU su emisije koje je proizvela proizvodnja, kao i u Hrvatskoj, bile niže od ugljičnog otiska svih konzumiranih roba i usluga.

Emisije nastale proizvodnjom iznosile su 3,3 milijarde tona ekvivalenta ugljičnog dioksida dok je kod svih potrošenih roba i usluga to bilo četiri milijarde tona.

U obje kategorije došlo je pada emisija u razdoblju od deset godina. Kod potrošnje to je bilo 12,9 posto, a kod proizvodnje 18,6 posto.

Zbog pandemije se u 2020. očekivano dogodio snažan pad emisija, no u 2023. su se emisije iz potrošnje vratile na istu razinu koja je bila uoči pandemije. No, kod proizvodnje došlo je do pada od 3,5 posto u odnosu na pretpandemijsku razinu.