Udruga Franak kritizira odluku Vrhovnog suda RH: Pogriješili su

pixabay.com
Sud, ilustracija Foto: Pixabay.com

Udruga Franak žali se na odluku Vrhovnog suda RH koji je 28. rujna 2022. odbacio prijedlog za dopuštenje revizije tužitelja zbog navodne zastare potraživanja.

Radi se o tužbi podignutoj 29. siječnja 2020. protiv Sberbank d.d. po kojoj je Županijski sud u Velikoj Gorici utvrdio zastaru za potraživanje preplaćenih kamata, napisali su u priopćenju iz Udruge Franak.

“Potpuno netočno i pogrešno su obrazložili da su preplaćene kamate za Sberbank u zastari od 14. lipnja 2019. godine. Prema stavu vijeća tužba je kasno podignuta jer je kolektivna presuda pravomoćna od 13. lipnja 2014. godine. Zastara potraživanja u ukupnom trajanju od pet godina za tužbe iz kolektivnog postupka za sve banke, osim za Sberbank, počela je teći danom pravomoćnosti kolektivne presude u slučaju franak, i to 13. lipnja 2014., dok je za Sberbank d.d. pravomoćnost kolektivne presude i za ništetnost promjenjive kamatne stope, i za ništetnost valutne klauzule CHF nastupila presudom Visokog trgovačkog suda dana 14. lipnja 2018. To znači da je zastara potraživanja i za preplaćene kamate i za preplaćeni tečaj za Sberbank d.d. nastupila 15. lipnja 2023.”, rekli su iz Udruge Franak.

“Tužba protiv Sberbank d.d., po kojoj je odbačen prijedlog za reviziju, podignuta je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu 29. siječnja 2020., pa je, u skladu s pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda RH, ona podignuta puno prije isteka zastare potraživanja, kako za preplaćene kamate, tako i za preplaćeni tečaj”, dodali su.

Pitaju se kako je moguće da Vrhovni sud sam ne zna kada je odluka koju su donijeli postala pravomoćna i kada je nastupila zastara za određene banke.

Kažu da je zabrinjavajuće što je vijeće prihvatilo odluku o zastari koja je suprotna pravnom shvaćanju Građanskog odjela Vrhovnog suda RH broj Su-IV-33/2022-2 pod točkom 3. donesenom prije gotovo dvije godine, 31. siječnja 2022.

“Javna je tajna kako pojedine odluke Vrhovnog suda na nižim sudovima nažalost više nemaju nikakav pravni, a ni moralni autoritet, što je porazni rezultat upravo takvog ignoriranja makar minimuma profesionalizma koji se traži u bilo kojoj struci, a posebice na najvišem sudu jedne države članice Europske unije”, rekli su.

2 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari