Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Europskoj uniji (EU) raste premda možda ne toliko brzo koliko se priželjkuje planom zelene energetske tranzicije. U 2024. godini proizvodnja iz obnovljivih izvora imala je udio od 47,5 posto u bruto potrošnji električne energije što je 2,1 postotna boda više no godinu ranije, pokazuju podaci Eurostata.
No, u odnosu na 2004. godinu to je čak trostruko više jer je tada udio iznosio 15,9 posto. U međurazdoblju 2014. godine brojka se bila popela na 28,6 posto.
Energija vjetra dosegla je udio od 38 posto čime se našla na vrhu među obnovljivim izvorima. S hidroenergijom koja je imala udio od 26,4 posto ta dva izvora su doprinijela praktično s dvije trećine u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora. Sunce je s doprinosom od 23,4 posto bilo na trećem mjestu. Na čvrsta biogoriva otpadalo je 5,8 posto udjela proizvodnje u bruto potrošnji struje dok su ostali izvori sudjelovali sa 6,4 posto.
U svemu tome najbrže rastući obnovljivi izvor je sunčeva energija koja je u 2008. godini imala udio od tek jedan posto. U međuvremenu se njezin doprinos povećao s tek 7,4 teravat-sati (TWh) na 304 TWh u 2024.
Tri zemlje EU-a imale su više od 75 posto potrošene električne energije koja je došla iz obnovljivih izvora. Na prvom je mjestu Austrija s 90,1 posto, a uglavnom je riječ o hidroenergiji. Druga je Švedska s brojkom od 88,1 posto gdje glavnu ulogu imaju hidroenergija i vjetar, dok u trećeplasiranoj Danskoj sa 79,7 posto najveći doprinos daje vjetar.
Udjele veće od 50 posto imaju Portugal, Španjolska, Hrvatska, Latvija, Finska, Njemačka, Grčka i Nizozemska. Brojka varira između 65,8 posto u Portugalu i 50,5 posto u Nizozemskoj.
U Hrvatskoj je bila 58 posto, a tu veliki doprinos daje hidroenergija koja je u velikoj mjeri ostavština iz prošlosti. Premda se povećava proizvodnja iz vjetra i Sunca, proces napreduje poprilično sporo zbog administrativnih i regulatornih komplikacija za investitore.
Zemlje gdje je udio električne energije iz obnovljivih izvora mali, odnosno niži od 25 posto, su Malta, Češka, Luksemburg, Mađarska, Cipar i Slovačka. Na Malti je 10,7 posto, a u Slovačkoj 24,9 posto.
Eurostat je objavio podatke i za neke zemlje kandidate za članstvo u EU, pa je tako udio u Crnoj Gori 66,6 posto, u Sjevernoj Makedoniji 40 posto, te u Srbiji 32 posto.
Norveška proizvodi 15 posto više električne energije iz obnovljivih izvora no što troši. Albanija također stoji dobro u tom smislu jer iz obnovljivih izvora proizvede pet posto više energije no što je njezina ukupna potrošnja.
Pročitajte još:
Kada se gleda udio obnovljive energije u ukupnoj energetskoj potrošnji u EU, on je u 2024. iznosio 25,2 posto što je bilo 0,6 postotnih bodova više no u 2023. godini. I u tom smislu je ukupno povećanje trostruko u odnosu na 2004. godinu. Švedska je tu na vrhu EU-a s udjelom obnovljivih izvora od 62,8 posto u ukupnoj energetskoj potrošnji.
U Hrvatskoj je ta brojka 26,7 posto.
