Udio hrvatskog javnog duga u BDP-u porastao po prvi puta u godinu dana

Hrvatski javni dug iskazan udjelom u BDP-u porastao je u prvom tromjesečju po prvi puta u godinu dana, zadržavši se ipak osjetno ispod prosjeka eurozone, pokazali su u ponedjeljak objavljeni podaci europskog statističkog ureda.

Konsolidirani dug opće države na kraju prvog kvartala iznosio je 50,63 milijarde eura i bio je veći za 1,35 milijardi nego na kraju posljednjeg tromjesečja lani.

Iskazan udjelom u BDP-u porastao je na 58,4 posto, s 57,6 posto koliko je iznosio krajem prosinca.

Na razini eurozone, piše Hina, udio javnog duga u BDP-u iznosio je 88 posto i bio je viši za 0,6 postotnih bodova nego na kraju prošle godine.

Što se tiče Europske unije, rast je još i veći te je iznosio 0,8 postotnih bodova i dosegnuo 81,8 posto.

U odnosu na prvo prošlogodišnje tromjesečje udio duga u BDP-u eurozone bio je viši za 0,2 postotna boda i za 0,6 postotnih bodova na razini Unije.

Najbliže je Hrvatskoj po udjelu javnog duga u BDP-u na kraju ožujka bila Poljska gdje je iznosio 57,4 posto.

Najmanji dug, pak, imale su Bugarska i Estonija, od 23,9 odnosno 24,1 posto BDP-a. Najviši omjeri državnog duga i BDP-a na kraju prvog tromjesečja 2025. zabilježeni su u Grčkoj (152,5 posto), Italiji (137,9) i Francuskoj (114,1 posto).