Udio hrvatskih kućanstava koja jedva spajaju kraj s krajem još uvijek iznad prosjeka EU

U Hrvatskoj je prošle 2024. godine tek 4,8 kućanstava reklo da je imalo velikih teškoća s pokrivanjem osnovnih životnih troškova, u odnosu na prošlogodišnjih 6,7 posto, i gotovo dvostruko manje nego 11,9 posto iz 2019. godine, stoji u novom istraživanju Eurostata objavljenom u utorak.

Za mjerenje koliko je teško kućanstvima pokrivati svoje živote troškove koriste se podaci iz tzv. EU-SILC ankete u kojoj se od ispitanika traži da sami ocijene svoj standard u odnosu na primanja. U utorak je Eurostat objavio pregled tih mjerenja za sve države EU, zemlje EFTA-e i sve zemlje candidate za članstvo u Europskoj uniji.

Od 27 država članica Europske unije, najteže je bilo kućanstvima u Grčkoj, gdje je njih 35,4 posto reklo da jedva spajaju kraj s krajem. Iako se radi o gotovo puno višoj stopi od prosjeka cijele EU koji iznosi 6,3 posto, vidi se trend smanjenja najsiromašnije skupine Grka, budući da je pet godina ranije stopa bila ogromnih 37,7 posto, i da je Grčka postavila europski rekord 2016., kad je stopa bila 40,6 posto.

Iza Grčke su prošle godine bili Bugarska (10,7 posto), Slovačka (9,9), Portugal (9,7) i Španjolska (9,1). Od te četiri zemlje sve su zabilježile blago smanjenje stope, dok je jedino u Bugarskoj ona porasla, u odnosu na 10,1 posto iz 2023. godine.

Hrvatska je sa svojih 4,8 posto siromašnih kućanstava završila na 15. mjestu unutar EU, u odnosu na 17. mjesto prošle godine. Na donjem kraju ljestvice, najmanji udio ljudi koji se teško snalaze je prošle godine bio u Nizozemskoj (2,0 posto), Litvi (2,1), Njemačkoj (2,1) i Luksemburgu (2,2).

Od šest ponuđenih skupina po imovnom stanju u koje su se ispitanici trebali sami svrstati, u najniže dvije – kućanstva koja imaju teškoće ili velike teškoće – je bilo u prosjeku 17,4 posto građana EU. Na gornjem dijelu ljestvice, njih čak 26 posto je svoje troškove prošle godine pokrivalo “lako” ili “vrlo lako.”

Iako je po kategoriji najsiromašnijih Hrvatska ispod prosjeka EU, kad se gledaju dvije najsiromašnije skupine u njijh je sebe smjestilo čak 19,8 kućanstava – ili nešto više od prosjeka cijele EU od 17,4 posto.

U najvišoj skupini, tj. kućanstvima koja s lakoćom pokrivaju svoje troškove, bilo je njih 6,8 posto, dok je u drugoj skupini – kućanstava koja “uglavnom lako” pokrivaju svoje troškove – bilo njih 31,1 posto, pa ih je tako u top dvije kategorije sebe sebe stavilo 37,9 posto Hrvatica i Hrvata.

Udio najsiromašnijih je u godinu dana između 2023. i 2024. najviše porastao za 0,7 postotnih bodova u Finskoj (s 2,0 na 2,7 posto) i Belgiji (s 6,1 na 6,8 posto). Najveći godišnji pad je bio u Hrvatskoj, za 1,9 postotna boda, zatim Latviji (1,7 bodova, sa 7,7 na 5,4 posto), Grčkoj (1,3 postotna boda), te za 1,2 boda u Mađarskoj (s 7,8 na 6,6 posto) i Poljskoj (s 3,8 na 2,6 posto).