Ubrzava se energetska obnova stambenih zgrada

Javni pozivi za energetsku obnovu višestambenih zgrada, neoštećenih u potresu, u nadležnosti Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, sufinancirani koji se provode već nekoliko godina, do sada su polučili različite rezultate, posebice prvih godina provedbe.

Tako je razvidno da su u okviru OPKK 2014.-2020. na svega dva završena projekta ugrađeni solarni kolektori za pripremu PTV-a, dok su korisnici u značajnijoj mjeri u zadnjim pozivima u okviru NPOO-a 2021.-2026. predvidjeli mjere korištenja OIE u svojim zgradama.

U konačnosti je u okviru poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada (neoštećenih u potresu) iz 2022. godine predviđena ugradnja fotonaponskih sustava na šest zgrada, solarnih kolektora za pripremu tople vode na dvije zgrade te dizalice topline zrak-voda na jednu zgradu. U okviru poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada oštećenih u potresima iz 2023. godine predviđena ugradnja fotonaponskih sustava na četiri zgrade te ugradnja dvije dizalice topline zrak-voda na jednu zgradu.

„U okviru poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada (neoštećenih) iz 2024. godine, u okviru do sada odobrena 94 projektna prijedloga predviđena je ugradnja fotonaponskih sustava na 54 zgrade, solarnih kolektora na pet zgrada, dizalica topline zrak-voda na sedam zgrada te ugradnja kotla na pelete/sječku u jednoj zgradi“, navodi se u podacima Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine RH, koje je objavio portal Zgradonačelnik.hr.

Još slijedi i ugovaranje oko 50 projekata s rezervne liste zadnjeg poziva za energetsku obnovu višestambenih zgrada (neoštećenih) iz 2024. koji ulaze u povećanje alokacije iz travnja od 28 milijuna eura.

U sklopu navedenih ugovorenih projekata energetske obnove višestambenih zgrada (neoštećenih ili oštećenih u potresima) iz NPOO-a 2021.-2026. završena je ugradnja fotonaponskih sustava na četiri zgrade, a projekti energetske obnove ostalih višestambenih zgrada su u provedbi (dvije zgrade su pri kraju s radovima čiji su projekti iz poziva iz 2022., a ostali projekti su ugovoreni u 2024. i tek započinju s provedbom).

Dodatno, radi usporedbe, u sklopu ugovorenih projekata energetske obnove zgrada javnog sektora (neoštećenih) iz OPKK 2014.-2020. završena je ugradnja fotonaponskih sustava na 116 zgrada.

U sklopu NPOO-a 2021.-2026. ugovoreno je sufinanciranje fotonaponskih sustava na 115 zgrada javnog sektora. Radovi su započeli na 58 zgrada, od kojih je na 48 predviđena ugradnja fotonaponskih sustava. U tijeku je i ugovaranje projekata s rezervne liste zadnjeg poziva za energetsku obnovu zgrada javnog sektora iz NPOO-a 2021.-2026.

Što obuhvaća energetska obnova u Hrvatskoj?

Kod energetske obnove višestambenih zgrada i obiteljskih kuća u Republici Hrvatskoj, predviđa se nekoliko kategorija obnove: integralna energetska obnova, dubinska obnova i sveobuhvatna obnova.

Iznimno, za obiteljske kuće moguća je provedba pojedinačnih mjera energetske obnove, ali uz uvažavanje redoslijeda provedbe mjera, primjerice zamjena sustava grijanja učinkovitijim sustavom koji koristi OIE treba omogućiti samo onim kućama koje imaju dobre toplinske karakteristike i ne trebaju zahvate na ovojnici.

Energetska obnova zgrade obuhvaća: energetski pregled i energetsko certificiranje zgrade za potrebe energetske obnove, izradu projektno-tehničke dokumentacije za energetsku obnovu zgrade kojom se dokazuje, uštedu energije, povećanje toplinske zaštite ovojnice zgrade, grijanog ili hlađenog dijela zgrade prema nekondicioniranom dijelu, unapređenje tehničkih sustava zgrade ili zamjenu energetski učinkovitijim koji uključuju, tehničku opremu za grijanje, hlađenje, ventilaciju, klimatizaciju i pripremu potrošne tople vode, sustav rasvjete, sustav automatizacije i upravljanja zgrade ili njezina dijela te uvođenje sustava obnovljivih izvora energije, a može uključivati i sveobuhvatnu obnovu zgrade.

„Sveobuhvatna obnova obuhvaća optimalne mjere unapređenja postojećeg stanja zgrade te osim mjera energetske obnove zgrade uključuje i mjere poput: povećanja sigurnosti u slučaju požara, mjere za osiguravanje zdravih unutarnjih klimatskih uvjeta i mjere za unaprjeđenje ispunjavanja temeljnog zahtjeva mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrade, posebice radi povećanja potresne otpornosti zgrade, a može uključivati i druge mjere kojima se unaprjeđuje ispunjavanje temeljnih zahtjeva za građevinu“, navodi se u objavi.

Poticat će se visokoučinkovite alternativne sustave (uključujući priključenje na učinkoviti sustav centraliziranog grijanja i hlađenja u skladu s Direktivom EED, spremnike za skladištenje električne energije) te uzeti u obzir pitanja kvalitete unutarnjeg okoliša, prilagodbe klimatskim promjenama (npr. primjena zelene infrastrukture na zgradi i oko zgrade), zaštite od požara, rizika povezanih s pojačanom seizmičkom aktivnosti, uklanjanjem opasnih tvari, uključujući azbest, te mjere za osiguranje pristupačnosti osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti, primjerice dizala.

Uključit će se i mjere infrastrukture za održivu mobilnost i elektromobilnost (parkirališta za bicikle, punionice za električna vozila i vodove za električne kabele itd.). Uz sve navedeno, prihvatljive su i mjere stručnog nadzora građenja, projektantskog nadzora i usluge koordinatora zaštite na radu tijekom građenja, upravljanje projektom i administracija, promidžba i vidljivost projekta.

Novi Zakon o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu preuzet će postojeće odredbe Zakona o gradnji i Zakona o energetskoj učinkovitosti, a koje se odnose na energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Zakonom o gradnji propisano je da sve nove zgrade moraju biti “zgrade gotovo nulte energije”. Zgrada gotovo nulte energije je zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva, a čija bi se gotovo nulta količina energije trebala u vrlo značajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uključujući energiju iz OIE koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini.

Zahtjevi energetske učinkovitosti pojedinih vrsta zgrada, uključujući među ostalim i minimalni obvezni udio obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji energije zgrade, propisani su Tehničkim propisom o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Člankom 42. istog akta propisano je da zgrada mora biti projektirana i izvedena tako da ispunjava zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije, navode na portalu Zgradonačelnik.hr.

Zgrade gotovo nulte energije ispunjavaju zahtjeve u pogledu primjene obnovljivih izvora energije ako je najmanje 30 posto godišnje isporučene energije za rad tehničkih sustava u zgradi podmireno iz obnovljivih izvora energije.