U Hrvatskoj je u srpnju boravilo 4,6 milijuna turista ili dva posto manje nego u istom lanjskom mjesecu, a ostvareno je jedan posto manje noćenja ili 29,2 milijuna, objavila je Hrvatska turistička zajednica (HTZ) prema podacima iz sustava eVisitor i eCrew (nautika).
Stranih turista je u srpnju u Hrvatsku došlo gotovo 4,2 milijuna ili dva posto manje, a njihovih gotovo 26 milijuna noćenja je za jedan posto manje nego u lipnju prošle godine.
I domaćih turista je bilo nešto manje kao i njihovih noćenja, za po jedan posto, nego u lanjskom srpnju, s njihovih 429 tisuće dolazaka i gotovo 3,3 milijuna registriranih noćenja.
Većina noćenja ili 86 posto u srpnju je registrirana u komercijalnim smještajnim objektima, prenosi Hina, a 12 posto u nekomercijalnim, dok je u nautičkom smještaju bilo dva posto noćenja.
Najviše noćenja u srpnju je među komercijalnim smještajnim objektima bilo u objektima u domaćinstvima, 12,3 milijuna, što je i 2,3 posto manje nego u lanjskom srpnju, a slijede kampovi s 5,7 milijuna noćenja ili 1,1 posto manje.
Hoteli su na trećem mjestu s više od 4,8 milijuna noćenja i porastom od 2,3 posto u odnosu na prošlogodišnji srpanj.
Nijemci su u srpnju ostvarili najviše noćenja, zatim Slovenci i domaći turisti, a s najviše noćenja uobičajeno se ističu područje Istre, Splitsko-dalmatinska županija i Kvarner.
Unatoč nešto slabijem srpnju, na razini prvih sedam mjeseci hrvatski turizam je u plusu od po dva posto i u dolascima i u noćenjima turista. Takvi su porasti ostvareni s ukupnih 12,2 milijuna turista koji su došli u Hrvatsku i njihovih 58,7 milijuna noćenja.
Pročitajte još:
Od toga se većina odnosi na strane turiste, kojih je u prvih sedam mjeseci došlo 10,3 milijuna ili jedan posto više nego u istim mjesecima lani, a isti porast imaju i s 51,4 milijuna noćenja.
Domaćih je registriranih turista bilo osam posto više nego u lanjskih sedam mjeseci ili njih više od 1,8 milijuna, dok su s gotovo 7,3 milijuna noćenja u plusu od 6 posto. Iz HTZ-a navode i da je trenutačno u Hrvatskoj više od milijun turista.
Najviše ih je iz Njemačke i Hrvatske, a zatim iz Slovenije, Austrije, Poljske, Češke, Nizozemske, dok ih među županijama najviše u Istarskoj, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj.
