U siječnju pale cijene hrane: Skuplji samo mliječni proizvodi

Cijene hrane pale su i u siječnju, znatno snažnije nego na kraju 2024. godine, uz osjetno jeftinija biljna ulja i šećer, izvijestila je agencija UN-a za hranu FAO.

FAO-v indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u siječnju u prosjeku 124,9 bodova i bio je niži za 1,6 posto nego u prosincu. Na kraju prošle godine cijene su na mjesečnoj razini pale za 0,5 posto. Usporedba s početkom 2024. pokazuje pak da je hrana i na početku nove godine poskupjela za nešto više od šest posto.

Najviše je i u siječnju pojeftinio šećer, za 6,8 posto u odnosu na prosinac, odražavajući povoljne meteorološke uvjete za uzgoj šećerne trske u Brazilu i ukidanje izvoznih ograničenja u Indiji. Unatrag godinu dana pojeftinio je za čak 22 posto, prenosi Hina.

Znatno su u siječnju pale i cijene biljnih ulja, za 5,6 posto u odnosu na prosinac, odražavajući pojeftinjenje palminog i repičinog ulja. Cijene suncokretovog i sojinog ulja zadržale su se na razini kraja prošle godine. U odnosu na početak prošle godine biljna ulja još su uvijek znatno skuplja, za otprilike 25 posto.

Pojeftinilo je i meso, za 1,7 posto u odnosu na prosinac, budući da su niže cijene ovčetine, svinjetine i mesa peradi prevagnule nad poskupljenjem govedine. Cijene žitarica zadržale su se na razini s kraja prošle godine, uz nešto jeftiniju pšenicu i skuplji kukuruz, dijelom zbog sniženih prognoza proizvodnje i zaliha u SAD-u. Obilna ponuda spustila je pak cijene riže za 4,7 posto u odnosu na prosinac.

Na početku nove godine poskupjeli su samo mlijeko i mliječni proizvodi, za 2,4 posto u odnosu na prosinac, uz rast cijena sira za 7,6 posto. U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištu žitarica FAO je neznatno snizio procjenu proizvodnje u 2024. godini koja sada pokazuje pad od 0,6 posto u odnosu na 2023. godinu, na nešto manje od 2,841 milijardu tona, ponajprije zbog znatno sniženih prognoza uroda kukuruza u SAD-u. Procjene proizvodnje u EU i Kini blago su pak podignute.

Na sjevernoj hemisferi završena je sjetva ozimih kultura, a prvi pokazatelji signaliziraju bolji prinos u Argentini i Brazilu te veću površinu zasijanu kukuruzom u Južnoj Africi zbog rekordno visokih cijena. Na razini EU-a prvi podaci signaliziraju veću zasijanu površinu ponajprije mekom pšenicom u Francuskoj i Njemačkoj.

Vremenski su uvjeti u proteklim mjesecima načelno bili povoljni pa bi urod pšenice trebao biti bolji u 2025. i potkrijepiti prognoze o oporavku proizvodnje. Potrošnja žitarica trebala bi po novim FAO-vim procjenama u sezoni 2024/2025. porasti za 0,9 posto, na 2,869 milijardi tona, ponajprije zbog očekivane pojačane potrošnje kukuruza u proizvodnji stočne hrane.

Zalihe žitarica trebale bi na kraju aktualne sezone u srpnju biti niže za 2,2 posto nego na početku i pasti na 866,6 milijuna tona, ali bi trebale i dalje jamčiti solidnu opskrbu. Trgovina žitaricama trebala bi se u aktualnoj sezoni smanjiti za 5,6 posto, na 483,5 milijuna tona, uz sniženu procjenu izvoza pšenice iz EU-a i Rusije.