Burno je danas bilo tijekom saborske rasprave o izmjenama Zakona o strancima. Naime, zastupnici su se javili za čak 51 repliku, a izmjene zakona predstavio je resorni ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, koji je istaknuo u raspravi da se Hrvatska po prvi put susreće s praksom da je postala zemljom imigracije.
Kako je istaknuo Božinović, izmjene Zakona o strancima donose se, osim zbog usklađivanja s pravnim okvirom EU, i zbog uvođenja jedinstvenog postupka izdavanja dozvola za boravak i rad na području EU. Dodao je da su se pritom uvažavale potrebe hrvatskog gospodarstva koje je u 2025. zapošljavalo 1,7 milijuna radnika, a taj gospodarski rast ne bi se mogao ostvariti da nije bilo stranih radnika.
Što se tiče najvažnijih izmjena, ministar unutarnjih poslova izdvojio je da je u prošloj godini došlo do smanjenja broja izdanih dozvola za boravak i rad u Hrvatskoj: dok je 2024. izdano oko 206.000 dozvola, lani je taj broj pao na 170.723 dozvole. Riječ je o 17 posto manjem broju izdanih dozvola, pri čemu je povećan udio produljenih radnih dozvola kao i onih koje su odnose a sezonsko zapošljavanje.
Među ključnim novinama je uvođenje obveze učenja hrvatskog jezika za strancima, odnosno obveza polaganja ispita u razini A1.1 nakon godine dana boravka, kao uvjet za produljenje dozvole za boravak i rad.
Ubrzava se izdavanje dozvola: rok za rješavanje zahtjeva za dozvolu za boravak i rad je 90 dana. Do administrativnog rasterećenja će doći i u slučajevima izdavanja dozvola za sezonske poslove koje su se do sada izdavale na rok do godine dana, a prema prijedlogu vrijedit će tri godine ako se radi o istom stranom radniku i istom poslodavcu u zanimanju za koje se izdaje ta dozvola odnosno, a s kojom će sezonski radnik moći raditi do 90 dana u kalendarskoj godini ili do devet mjeseci godišnje. Privremeni boravak i u svrhu studiranja produljuje se s godinu na tri godine.
“Poslodavac neće moći dobiti nove dozvole za boravak i rad ako se nalazi na tzv. crnoj listi za vrijeme od godine dana od kad je inspektorat utvrdio postojanje nepravilnosti. Poslodavac ne smije imati blokirani račun duže od 30 dana, a priljev po transakcijskom računu poslodavca potrebno je dokazivati u zadnjih 12 mjeseci, a ne više šest mjeseci”, naveo je ministar.
Priljev po transakcijskom računu za pravne osobe propisuje se u najmanjem iznosu od 100.000, a za fizičke osobe od 40.000 eura.
Glavna zamjerka zastupnika bila je ta što se izmjene i dopune ovog Zakona česte, dok istodobno nema cjelovite Strategije politike radne migracije. Nezavisni zastupnik Nino Raspudić zamjerio je što tijekom saborske rasprave nije bio prisutan i sam premijer Andrej Plenković, zamjerajući što Hrvatska postupno postaje ovisna o stranoj radnoj snazi.
Zastupnica Jelena Miloš iz stranke Možemo! upozorila je kako je na tržištu rada u Hrvatskoj prisutno 3.000 agregatora te je zatražila da ih se hitno tržišno regulira, jednako kao što se reguliraju i agencije za zapošljavanje.
Zastupnica Sanja Radolović iz SDP-a upozorila je na to da nekoliko desetaka radnika nije bilo evidentirano na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), pa su počeli raditi i prije nego je izdana dozvola. Ministar Božinović istaknuo je da je postojao problem neusklađenosti brojnih evidencija, ali da se to nastoji ukloniti te da se informatički sustavi nastoje povezati.
Pročitajte još:
Miro Bulj iz Mosta-a optužio je vladajuću stranku da je omogućila demografski slom mlade radne snage, a mnogi su zastupnici, među kojima i Bulj, zaradili su tijekom rasprave i opomene.
Zastupnik Damir Barbir iz stranke Centar pitao je kako će se pratiti sezonske dozvole izdane na više godine. Ministar unutarnjih poslova odgovorio mu je da se prati brojnim analitičkim alatima, pa se zna gdje je strani radnik ušao u državu, te je li i radio kod poslodavca kod kojeg je i najavljeno. Rezultat analitičkih alata jest, istaknuo je ministar unutarnjih poslova, 38.000 dozvola manje u 2025. godini.
Zakon je u prvom čitanju, a nova pravila odnosit će se na strance koji će dozvole za rad i boravak zatražiti tijekom ove godine.
