Raspoloženje u hrvatskom gospodarstvu pogoršano je u rujnu, uz negativnu ocjenu menadžera o potražnji za uslugama tijekom ljetnih mjeseci, prvi puta od proljeća pandemijske 2021. godine, pokazalo je istraživanje Europske komisije.
Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj pao je u rujnu za 0,5 bodova u odnosu na revidiranu vrijednost iz kolovoza i iznosio je 104,6 bodova. Tako su očekivanja u hrvatskom gospodarstvu ponovno pogoršana, nakon optimističnijih rezultata na kraju ljeta.
Najviše su u rujnu pogoršana očekivanja u uslužnom sektoru, prema padu indeksa za čak 11,4 boda. Poslovanje je u ljetnim mjesecima bilo znatno lošije nego što su menadžeri procijenili u kolovozu, uz drastično slabiju ocjenu potražnje tijekom ljetnih mjeseci, prema padu indeksa za čak 22,6 bodova. Indeks koji mjeri ocjenu menadžera o potražnji za uslugama unatrag tri mjeseca pao je tako prvi put od proljeća pandemijske 2021. godine.
Pogoršanje poslovnog ozračja, ali osjetno blaže, zabilježeno je i u građevinskom sektoru, čiji je indeks pao za 1,4 boda, uz pogoršane ocjene menadžera o knjigama narudžbi, prenosi Hina.
Blago je pogoršano i raspoloženje među potrošačima, prema padu indeksa za jedan bod u odnosu na kolovoz. Građani očekuju lošije stanje u gospodarstvu u idućih 12 mjeseci i ukazuju na to da namjeravaju smanjiti nabavu dobara veće vrijednosti. Očekivanja u sektoru maloprodaje zadržala su se pak, uglavnom, na razini iz kolovoza.
Menadžeri u gospodarstvu u cjelini planiraju smanjiti zapošljavanje, prema padu indeksa EEI za 0,9 bodova. Neizvjesnost je pak ublažena, uz pad indeksa EUI za 3,7 bodova. Raspoloženje u gospodarstvu na razini eurozone neznatno je pak poboljšano u rujnu, uz rast indeksa ESI za 0,2 boda. Na razini Unije zabilježen je rast indeksa za 0,6 bodova u odnosu na kolovoz. Njihova je vrijednost na oba područja i dalje ispod dugogodišnjeg prosjeka.
Blagi rast zabilježen je u sektoru usluga i u industriji, za 0,4, odnosno 0,3 boda, a blago su poboljšana i očekivanja potrošača.
Pročitajte još:
Indeks za građevinski sektor zadržao se uglavnom na razini s kraja ljeta. Pogoršanje je zabilježeno samo u sektoru maloprodaje, uz pad indeksa za jedan bod i lošije ocjene menadžera o zalihama i poslovanju u prethodnim mjesecima. Poslovni čelnici na oba područja ponovno su signalizirali da namjeravaju manje zapošljavati u nadolazećim mjesecima, uz ocjenu o izraženijoj neizvjesnosti.
U skupini najvećih gospodarstava eurozone najveći rast indeksa ESI zabilježila je u rujnu Španjolska, za tri boda. Znatno je blaže porastao indeks za Italiju i Francusku, za 0,7 odnosno za 0,3 boda. Njemački je pak ESI blago smanjen, za 0,4 boda u odnosu na kolovoz. Među velikim gospodarstvima izvan zone primjene zajedničke valute raspoloženje u Poljskoj zadržalo se uglavnom na razini iz kolovoza.
