U prvih pola godine prihodi proračuna 14 a rashodi 15,1 milijardi eura

Hina
Potpredsjednik Vlade RH i ministar financija, Marko Primorac, Foto: Hina/Daniel Kasap/4. srpanj 2024.

Ukupni prihodi državnog proračuna u prvom polugodištu godine iznosili su 14 a rashodi 15,1 milijardu eura, izvijestio je u petak potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac.

Predstavljajući prijedlog polugodišnjeg izvještaja o izvršenju državnog proračuna za 2024. godinu, koji je Vlada RH prihvatila i uputila u saborsku proceduru, Primorac je izvijestio da su ukupni prihodi državnoga proračuna u prvom polugodištu ostvareni u iznosu od 14 milijardi eura, što čini 49,2 posto godišnjega plana, a na međugodišnjoj razini predstavlja rast od 2,6 posto.

Pritom su porezni prihodi povećani za 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a iznosili su 8,1 milijardu eura, što predstavlja 50,3 posto godišnjeg plana.

Tu su i prihodi od doprinosa za mirovinsko osiguranje u iznosu od 2,4 milijarde eura, uz rast na godišnjoj razini za 13,9 posto, pri čemu su na razini od 51,5 posto godišnjega plana, naveo je.

Kada je riječ o ukupnim rashodima državnoga proračuna, oni su u prvih šest mjeseci ove godine iznosili 15,1 milijardu eura, što čini 46,4 posto planiranih rashoda.

Ti su rashodi, piše Hina, povećani u odnosu na isto razdoblje prethodne godine za dvije milijarde eura ili 15,3 posto.

Uzevši sve u obzir, u prvom polugodištu ove godine opći proračun ostvario je manjak u iznosu od 710 milijuna eura ili 0,8 posto BDP-a.

Manjak državnog proračuna je iznosio 1,1 milijardu eura ili 1,3 posto BDP-a, dok su izvanproračunski korisnici proračuna ostvarili višak od 71 milijun eura ili 0,1 posto BDP-a, a jedinice lokalne i područne odnosno regionalne samouprave, kao i županijske uprave za ceste, višak od 307 milijuna eura ili 0,4 posto BDP-a.

U makroekonomskom pogledu, naveo je ministar, hrvatsko gospodarstvo nastavilo je ostvarivati stope rasta koje su među najvišima u europodručju, pri čemu je međugodišnje povećanje realnog BDP-a u prvom polugodištu ove godine iznosilo 3,6 posto.

Gledajući pojedinačne komponente s rashodne strane, najveći doprinos povećanju realnog BDP-a u prvom polugodištu došao je od potrošnje kućanstava, koja je na godišnjoj razini porasla za šest posto, a tu je i rast bruto investicija u fiksni kapital od 11,9 posto.

14 Odgovora

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari