U pet godina neto bogatstvo hrvatskih građana prosječno veće za šest posto

Neto bogatstvo građana varira u različitim dijelovima Europske unije (EU) i ono se mijenja svake godine, a prošle je godine najveći skok ostvarila Mađarska nakon koje slijede Litva i Švedska, vidljivo je iz najnovijeg izvješća na tu temu koju je pripremila švicarska multinacionalna banka UBS.

Prema tom izvješću, bogatstvo po odrasloj osobi je povećano u velikoj većini europskih zemalja u odnosu na 2023., no ima i nekolicina onih gdje je ono palo.

Promjene su izračunate u prosječnoj i medijalnoj vrijednosti.

U Mađarskoj je ta medijalna vrijednost u 2024. bila 18,6 posto veća no godinu ranije, a rast od 15 posto ili iznad te brojke imale su još četiri zemlje. Litva je druga sa 16,9 posto, Švedska treća s 15,3 posto, a onda dolaze Italija i Latvija gdje je u oba slučaja povećanje 15 posto.

Inače, promjene u bogatstvu računate su u lokalnim valutama i prilagođene za inflaciju.

Iza Italije slijedi Cipar s rastom od 14,2 posto, a onda Slovenija s brojkom od 13,9 posto.

Hrvatska ne stoji jako loše. Ispred nje su u EU još Irska, Bugarska, Češka i Slovačka. U Hrvatskoj je godišnji rast bio 12,5 posto.

U Francuskoj je medijalna brojka bogatstva po odraslom stanovniku godišnje porasla za 10,3 posto, a u Njemačkoj 9,5 posto. U SAD-u je to bilo tek 2,8 posto.

U Belgiji je, recimo, zabilježen pad od 5,6 posto, a u Rusiji je to bilo 8,2 posto. U negativnom području je i Kina gdje je odrasloj osobi bogatstvo smanjeno za 6,3 posto.

U Ujedinjenom Kraljevstvu ostvaren je rast, no relativno niskom stopom od 5,3 posto.

No, pogleda li se prosječna brojka bogatstva po odrasloj osobi tada je u EU po rastu u prošloj godini bila prva Danska brojkom od 12,9 posto, a iza nje su Švedska s 11,6 posto te Irska s 10,9 posto.

Slijedi Poljska s 10,7 posto, a odmah iza nje visoko je plasirana Hrvatska s rastom prosječnog bogatstva za 10,2 posto. Mađarska je na ovoj ljestvici puno niže s prosječnim rastom od 6,5 posto.

U Sloveniji je brojka četiri posto, u Njemačkoj 2,5 posto, a u Francuskoj je zabilježen pad prosjeka od 1,8 posto.

Turska se ističe kao zemlja s velikim padom bogatstva po odrasloj osobi. Medijalna brojka je 20,9 posto manja na godišnjoj razini, a prosječna 14,6 posto.

Bivši glavni ekonomist u turskoj središnjoj banci i profesor na sveučilištu Bilkent u Ankari Hakan Kara, kako prenosi Euronews, navodi da je od sredine 2023. godine, normalizacijom razine realnih kamatnih stopa koje su u prethodnom razdoblju bile izrazito niske započela korekcija cijena imovine. Padom cijena stanova, zemlje, dionica i obveznica dogodila se erozija realnog bogatstva građana.

Promatra li se u EU razdoblje od 2020. do kraja prošle godine vidljivo je da se izdvaja Austrija gdje je medijalno bogatstvo po odrasloj osobi palo za 18 posto. Slijedi Nizozemska s padom od 2,3 posto te Estonija od 0,1 posto.

Najveći rast zabilježen je na Cipru, i to od 43,9 posto, iza kojeg dolaze Danska, Litva i Latvija, sve s brojkom od preko 30 posto.

Medijalna brojka rasta bogatstva po odrasloj osobi veća je od 25 posto u tih pet godina na Malti, u Sloveniji, Bugarskoj i Portugalu.

Hrvatska tu nije plasirana visoko jer joj je stopa rasta pojedinačnog bogatstva 9,7 posto, ali je ipak 10 zemalja EU-a imalo još slabiji učinak.

Među velikim gospodarstvima u EU-u najveći rast imala je Njemačka od 20,1 posto, a najmanji Italija od 4,7 posto.

Kod prosječne brojke bogatstva po odrasloj osobi slika se mijenja. Tu je opet na vrhu Danska s rastom od 32,8 posto, a u Hrvatskoj taj je rast bio 6,1 posto.

U osjetnom broju zemalja EU-a došlo je do pada te prosječne brojke što se pripisuje najviše inflaciji. Posebice je to uočljivo u Austriji, Belgiji i Nizozemskoj.

Jedan od faktora koji utječe na brojke je i promjena veličine odrasle populacije.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, na kraju prvog tromjesečja ove godine ukupna financijska imovina kućanstava iznosila je 107 milijardi eura što je bio kvartalni rast od 1,1 posto.

Na godišnjoj razini vrijednost je povećana za devet milijardi eura ili 9,2 posto.

Financijske pak obveze došle su na 29 milijardi eura i to je kvartalni rast od 2,8 posto te godišnji od 10,8 posto.

Drugim riječima, neto vrijednost financijske imovine kućanstava iznosila je 78,7 milijardi eura ili 0,5 posto više no na kraju 2024. godine.

Gledano godišnje, rast je 8,6 posto ili 6,2 milijarde eura.

Tamo gdje su vidljive velike razlike između promjene prosječne i medijalne brojke bogatstva po odrasloj osobi riječ je o sporijem rastu bogatstva među imućnijima u odnosu na srednju klasu, zaključuje se u izvješću.

Jedan od takvih primjera je Njemačka gdje je medijalna brojka u pet godina porasla 20,1 posto, a prosječna tek 1,4 posto.