U Hrvatskoj u zadnjih 12 mjeseci najveći nominalni porast minimalne plaće u eurozoni

Milijuni ljudi u Europskoj uniji (EU) zarađuju minimalnu plaću i one su, prema podacima Eurostata, u srpnju ove godine varirale od 551 eura u Bugarskoj do 2.704 eura u Luksemburgu.

Sam nominalni iznos pokazuje veliku razliku između istoka te jugoistoka u odnosu na zapad Europe, no kada se on prilagodi za paritet kupovne moći te su razlike ipak manje.

U proteklih godinu dana Hrvatska je u eurozoni zajedno s Litvom zabilježila najveći rast minimalne plaće. U Hrvatskoj je ona porasla u tom vremenu 15,5 posto, u Litvi 12,3 posto.

Analiza obuhvaća i neke zemlje koje nisu u EU, a uvjerljivo najnižu minimalnu plaću ima Ukrajina, tek 164 eura.

Pet zemalja EU-a nema reguliranu minimalnu plaću. To su Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska.

Eurostat je grupirao zemlje u tri kategorije ovisno o visini minimalne plaće: one u kojima je veća od 1.500 eura, one u kojima je između tisuću i 1.500 eura te one u kojima ne doseže tisuću eura. U ovu najnižu skupinu spada i Hrvatska. Postoji i skupina s minimalnom plaćom nižom od 600 eura, no tu se nalazi tek jedna zemlja članica EU-a i to je Bugarska, a ostalo su zemlje kandidati.

Prva skupina, osim Luksemburga, uključuje Irsku, Nizozemsku, Njemačku, Belgiju i Francusku. Sve te zemlje, osim Francuske, imaju minimalnu mjesečnu plaću iznad dvije tisuće eura. Njemačka, primjerice, ima 2.161 euro, a u Francuskoj je 1.802 eura.

Napominjemo da je riječ o bruto plaćama.

U skupini s Hrvatskom između 600 i tisuću eura još su Malta, Estonija, Češka, Slovačka, Rumunjska, Latvija i Mađarska. Sve one imaju nižu minimalnu bruto plaću od Hrvatske.

Prema riječima Sotirie Theodoropoulou s Europskog sindikalnog instituta, kako prenosi Euronews, veća produktivnost je generalno povezana s većim plaćama, pa tako i minimalnim, a drugi faktor zbog kojega su one nominalno veće na zapadu Europe su veća pregovaračka snaga zaposlenika.

Standard kupovne moći (PPS) ipak služi kao bolji pokazatelj stanja stvari, odnosno razlika među zemljama u minimalnim plaćama. Za tu usporedbu koristi se umjetna jedinica koja za Luksemburg iznosi 2.035, a za zemlju s najnižim PPS-om Estoniju je 886.

Primjerice, kad se gleda u eurima iznos minimalne plaće u Luksemburgu je 4,9 puta veći no u Bugarskoj, no u PPS-u taj jaz se smanjuje na 2,3 puta.

Iza Luksemburga na ljestvici po PPS-u je Njemačka s brojkom 1.989, a onda slijedi Nizozemska gdje je brojka 1.937.

Hrvatska tu ne stoji previše loše i s brojkom 1.272 nalazi se na 12. mjestu. Slovenija je tri mjesta više s PPS-om na 1.417, a sama nominalna minimalna bruto plaća u toj zemlji je 1.278 eura.

Zanimljivo je da prema PPS-u minimalne bruto plaće Sjeverna Makedonija, Turska i Crna Gora stoje bolje no sedam zemalja EU-a što su Malta, Mađarska, Slovačka, Češka, Bugarska, Latvija i Estonija.

Rumunjska i Bugarska su bolje plasirane na toj ljestvici no što pokazuje ljestvica nominalnih bruto minimalnih plaća u eurima.

Estonija i Češka su najviše na gubitku, odnosno kupovna moć bruto minimalne plaće je mala.

U proteklih šest mjeseci, od siječnja do srpnja, minimalna plaća je ostala nepromijenjena u većini zemalja EU-a pa tako i Hrvatskoj gdje je iznos određen za čitavu ovu godinu.

No, ponegdje je i rasla, pa tako u Grčkoj 6,1 posto, Mađarskoj 2,8 posto, Luksemburgu 2,5 posto, Nizozemskoj 2,4 posto, Belgiji dva posto, Češkoj 1,8 posto i Poljskoj 0,8 posto.

Već smo rekli da je u proteklih 12 mjeseci najveći rast, od 15,5 posto, imala Hrvatska. Postotak rasta je isti kao u Bugarskoj koja će članica eurozone postati od početka iduće godine.

U Sloveniji je minimalna bruto plaća u istom razdoblju porasla tek 1,9 posto.

U zadnjih 12 mjeseci među zemljama kandidatima za EU članstvo ističu se dvije s izrazito snažnim rastom minimalne plaće. To su Crna Gora s 25,7 posto i Sjeverna Makedonija s 20,7 posto.

Vodeća gospodarstva eurozone su imala u proteklih godinu dana mali rast minimalnih plaća. U Francuskoj je to bilo tek dva posto, u Španjolskoj 4,4 posto i u Njemačkoj 5,2 posto.

Kad se uzme u obzir inflacija, onda je realna vrijednost tog rasta manja, a to vrijedi i za Hrvatsku koja je i dalje u samom vrhu eurozone po visini godišnje inflacije.