U Hrvatskoj u ovoj godini najviše u EU pala produktivnost rada u poljoprivredi

U ovoj je godini produktivnost rada u poljoprivredi Europske unije (EU) porasla za procijenjenih 9,2 posto na godišnjoj razini, pokazuju preliminarni podaci Eurostata. Ona je porasla u 19 zemalja članica, a najviše u Luksemburgu gdje rast iznosi 40,1 posto. Slijedi Poljska s 33,4 posto te Estonija s 30,9 posto.

Od osam zemalja u kojima je radna produktivnost pala to je najizraženije u Hrvatskoj, gdje je zabilježeno smanjenje od 14,9 posto. Nakon toga je Portugal s padom od 10,7 posto te Grčka s 8,8 posto.

Produktivnost rada u europskoj poljoprivredi u odnosu na 2015. godinu povećana je za 49,4 posto.

“Veliki problem hrvatske poljoprivrede je njezina usitnjenost i tu leži razlog niskoj produktivnosti. Ta usitnjenost je posljedica nekoliko agrarnih reformi u prošlom stoljeću. Primjerice, ako se usporedimo s Irskom koja otprilike ima istu poljoprivrednu površinu, tamo je produktivnost i deset puta veća”, kazao je za Financije.hr ekonomski analitičar Damir Novotny.

Kao primjer navodi činjenicu da Hrvatska ima oko 130 tisuća obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava od čega je ekonomski funkcionalno i profitabilno njih oko 20 tisuća.

“Strukturni problem je dubok, a ne postoji politička odluka da se ide u korist velikih poljoprivrednih proizvođača”, smatra Novotny.

Konačne podatke o produktivnosti rada u europskoj poljoprivredi u ovoj godini doznat ćemo u prvoj polovici iduće.

Prva procjena pokazuje da su prosječne cijene poljoprivrednih proizvoda u ovoj godini porasle za tri posto u odnosu na 2024. Promjene u cijenama vrlo su različite među različitim poljoprivrednim proizvodima. Snažan rast zabilježen je kod cijena stoke, i to za 26 posto, a kod jaja je rast 23 posto.

Umjereniji rast dogodio se kod voća i mlijeka, od po 10 posto, te peradi za devet posto.

S druge pak strane značajan pad zbio se u slučaju maslinova ulja gdje je cijena pala za 37 posto te kod krumpira za 22 posto.

Kod materijala koji se koriste u proizvodnji umjereno su narasle cijene gnojiva i proizvoda koji poboljšavaju kvalitetu tla, i to za pet posto, a troškovi veterinarskih proizvoda i usluga za tri posto.

Cijene maziva za poljoprivrednu mehanizaciju niže su za dva posto, a sjemena i proizvoda za zaštitu bilja za jedan posto.

Kod mlijeka cijene su u 2025. porasle u svim članicama EU-a osim u Grčkoj gdje su niže za tri posto. Najviše su rasle u Danskoj za 21 posto, Estoniji za 20 te Litvi i Češkoj po 17 posto.

Najmanji rast cijena mlijeka imale su Španjolska, Cipar i Hrvatska. U Hrvatskoj je rast bio oko četiri posto.