U Hrvatskoj su ljudi vrlo zabrinuti nepoštenim plaćama

Stanovnici zemalja na jugu i istoku Europe izražavaju veću zabrinutost oko pitanja poštene plaće za njihove vještine nego što je to u sjevernijim zemljama i na zapadu kontinenta, a Hrvatska se tu nalazi pri samom vrhu ljestvice nezadovoljnih.

Prema izvješću Europske komisije “Ulaganje u pošteni odnos”, taj koncept je ključan u vrijeme određeno brzim tehnološkim promjenama, ekonomskim fluktuacijama i društvenim preobrazbama. Plaća je jedan od najznačajnijih aspekata u tom okviru jer zaposlenici traže odgovarajuću naknadu za svoj rad.

Dobivanje fer plaće na temelju vještina i iskustva je i dio napora u okviru Europske unije (EU) za promicanjem društvene pravde i jednakosti, no čak dvije trećine ljudi u EU izražava zabrinutost zbog toga što, kako smatraju, ne primaju odgovarajuću plaću.

Ta zabrinutost, prema istraživanju Eurobarometra, varira od 19 posto u Danskoj do čak 86 posto u Portugalu i na Cipru.

Osim u Danskoj još u samo tri zemlje zabrinutost je iskazalo manje od 50 posto ispitanih. To su Švedska s 26 posto, Nizozemska s 28 posto i Finska s 34 posto.

Osim Portugala i Cipra na vrhu s preko 80 posto nezadovoljnih su Grčka s 85 posto, Italija s 84 posto, Hrvatska s 83 posto te Španjolska s 81 posto.

Prosjek EU-a je ipak dosta niži od tih brojki i iznosi 67 posto.

Ispod EU prosjeka se nalazi 15 zemalja, a među njima je i Njemačka s 56 posto.

U Sloveniji je 62 posto ispitanika izjavilo da osjeća zabrinutost zbog plaća koje nisu poštene. U Francuskoj je brojka 73 posto.

Očito je da među najvećim europskim gospodarstvima Nijemce najmanje pritišće taj problem.

U istraživanju se analizirala i razina zabrinutosti, i to od onih koji su vrlo zabrinuti do onih koji uopće nisu zabrinuti.

Najveći broj onih koji su vrlo zabrinuti došao je do izražaja na Cipru gdje ih je 59 posto i Portugalu gdje je brojka 55 posto.

Hrvatska je i tu vrlo visoko. Naime, na trećem mjestu je Španjolska s 54 posto, a onda dolazi Hrvatska sa 47 posto.

Brojka je visoka još u Grčkoj gdje je vrlo zabrinutih 45 posto te u Italiji gdje ih je 40 posto.

Iduća je kategorija onih koji su naprosto zabrinuti i takvih je najveća brojka u Poljskoj gdje ih je 49 posto. Iza toga slijede Belgija sa 45 posto te Italija sa 44 posto.

U Hrvatskoj je u kategoriji zabrinutih 36 posto.

Na dnu ljestvice je Danska u kojoj je brojka vrlo zabrinutih sedam posto te zabrinutih 12 posto.

U Njemačkoj brojka vrlo zabrinutih je 21 posto, a zabrinutih 35 posto. U Francuskoj su te brojke 34 i 39 posto.

Kada se gleda cijela EU, vrlo zabrinutih zbog nepoštenih plaća je 30 posto, a 37 posto ih je u kategoriji zabrinutih.

Istodobno, u EU ima 31 posto zaposlenih koji su vrlo malo ili nisu uopće zabrinuti, odnosno onih koji uopće nisu zabrinuti je 11 posto.

U Hrvatskoj su za takve osobe brojke male. Tek 12 posto je vrlo malo zabrinuto, a šest posto nije uopće zabrinuto.

Eurobarometar je ispitao i je li dob igra ulogu u nezadovoljstvu zbog nepoštene plaće i zaključak je da i ne baš.

No, ono što se moglo očekivati, kako prenosi Euronews, je da postoji umjerena negativna korelacija između godišnjeg neto prihoda i razine zabrinutosti. Drugim riječima, zabrinutost ima tendenciju pada kako plaća raste.

No, ipak vrijedi  napomenuti da postoje i razlike u razini zabrinutosti među zemljama u kojima je razina prihoda slična.

U Hrvatskoj je godišnji neto prihod u prosjeku 13.810 eura i, kako rekosmo, 83 posto ljudi je izrazilo zabrinutost nepoštenim plaćama.

U Portugalu je taj prihod 16.947 eura i razina zabrinutosti je tri postotna boda veća no u Hrvatskoj, dok je u Mađarskoj prihod 13.883 eura te je te je ta razina na 72 posto.