U Hrvatskoj stopa dugotrajne nezaposlenosti 1,8 posto, blago ispod razine EU-a i eurozone

U prošloj godini je u Europskoj uniji (EU) bilo 4,2 milijuna ljudi koji su nezaposleni bili 12 mjeseci ili dulje, objavio je Eurostat.

Dugoročna nezaposlenost se definira kao udio radne snage u dobi između 15 i 74 godine koji su bili bez posla najmanje godinu dana, a postotno je to iznosilo 1,9 posto. U eurozoni brojka je bila 2,1 posto.

Drugim riječima, otprilike jedna od tri nezaposlene osobe u EU bila je dugoročno nezaposlena.

Od 195 regija za koje su podaci dostupni 106 ih je imalo stopu dugotrajne nezaposlenosti ispod europskog prosjeka, 82 regije su imale višu stopu, a sedam je regija imalo jednaku stopu.

Slično kao i kod opće stope nezaposlenosti, koja u ovome trenutku iznosi za cijelu EU šest posto te za eurozonu 6,3 posto, najveće stope dugotrajne nezaposlenosti prisutne su u južnim zemljama EU-a i nekim francuskim prekomorskim područjima.

Tri su područja EU-a imala dvoznamenkaste stope i sva tri se nalaze izvan europskog kontinenta. Španjolski autonomni gradovi u Africi Melilla i Ceuta imali su stope od 16,3, odnosno 15,8 posto, a dugotrajna nezaposlenost u francuskoj regiji Guadeloupe bila je 11,4 posto.

Tri područja u južnoj Italiji također su imale visoku tu stopu, pa je ona u Campaniji u kojoj se nalazi Napulj 9,9 posto, u Calabriji je 8,3 posto te na Siciliji je osam posto.

U 52 europske regije dugotrajna nezaposlenost je bila ispod jedan posto, a te se regije uglavnom nalaze u sjevernoj Belgiji, Češkoj, Danskoj, sjeverozapadnoj Mađarskoj, Nizozemskoj, Austriji, Poljskoj i na Malti.

Najniža stopa od 0,4 posto zabilježena je u dvije češke regije, glavnom gradu Pragu i području Stredni Čechy oko glavnog grada, te u dvije nizozemske regije, a to su Utrecht i Noord-Brabant.

Hrvatska nije najbolja, ali niti ne stoji previše loše. Naime, u cijeloj zemlji je stopa dugotrajne nezaposlenosti u 2024. bila 1,8 posto.

Pritom, očekivano, Panonska Hrvatska ima najveću stopu od 3,1 posto.

Jadranska Hrvatska je na 2,1 posto, a Sjeverna Hrvatska na jedan posto.

Opet očekivano, najbolja je brojka za grad Zagreb, a iznosi 0,9 posto.

U Hrvatskoj je u drugom tromjesečju ove godine stopa anketne nezaposlenosti bila 4,9 posto. Bilo je 1,702 milijuna zaposlenih i 86 tisuća nezaposlenih.

Stopa zaposlenosti, koja pokazuje udio zaposlenih osoba u radno sposobnom stanovništvu od15 do 64 godine bila je 68,8 posto.

Pogledaju li se velika europska gospodarstva, u Njemačkoj je u 2024. godini dugotrajna nezaposlenost bila na 0,9 posto, a u glavnom gradu Berlinu gotovo dvostruko više ili 1,7 posto.

U Španjolskoj je bila 3,8 posto, a najviše u Andaluziji šest posto ako se izuzmu autonomni gradovi u Africi.

U Francuskoj je brojka 1,7 posto, dok je za regiju Ile de France u kojoj je Pariz bila 2,2 posto.

Za Italiju smo već spomenuli najgore pogođene regije, a za cijelu zemlju stopa je 3,3 posto.

Slovenija ima bolju brojku od Hrvatske i iznosi 1,1 posto.