U Hrvatskoj se svake godine prosječno baci 71 kilogram hrane po stanovniku

Pixabay.com/Congerdesign
Hrana, ilustracija, Foto: Pixabay.com/Congerdesign

U prosjeku se u Hrvatskoj baci 71 kilogram hrane po stanovniku na godinu, izjavio je u ponedjeljak državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek.

Hina piše kako se u Hrvatskoj se baci nešto više od 286.000 tona hrane na godinu, a najveći dio te hrane se baca u kućanstvima, dodao je Tušek nakon prve sjednice Radne skupine za praćenje i ocjenu provedbe Dobrovoljnog sporazuma “Zajedno protiv otpada od hrane”.

Ove brojke ipak su manje od prosjeka EU koji iznosi 130 kilograma po stanovniku.

Kada bi se sva hrana koja se u Hrvatskoj u godinu dana baci utovarila u kamione, bio bi to konvoj od Zagreba do Slavonskog Broda, rekao je Tušek.

Podsjetio je kako je ministarstvo lani donijelo akcijski plan sprječavanja i smanjenja nastajanja otpada od hrane za razdoblje od 2023. do 2028. godine, kojim se u tom razdoblju otpad od hrane želi smanjiti za 30 posto.

Planom je predviđen niz aktivnosti, a jedna je osnivanje partnerstva s poslovnim subjektima, znanstvenim institucijama, općinama i gradovima.

Sporazum je s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva potpisan u ožujku 2023. godine, a do danas broji 45 potpisnika – predstavnika proizvođača i prerađivača hrane, trgovine, ugostiteljstva, znanstvene i akademske zajednice, jedinica lokalne i regionalne samouprave, neprofitnih organizacija i inicijativa te udruženja i tvrtki.

Za vrijeme trajanja sporazuma potpisnici se dobrovoljno obvezuju na ulaganje napora u smanjenje otpada od hrane u svojim poslovnim procesima, doniranje hrane i aktivnu komunikaciju prema potrošačima.

Tušek je rekao kako je ove godine završen investicijski ciklus u sklopu kojeg je uloženo nešto više od četiri milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti u opremanje devet banaka hrane i stotinjak posrednika s opremom potrebnom kako bi hrana koja je pred istekom roka ili je donirana, lakše i brže došla do potrebitih.

5 Odgovora

  1. Od tolikog ostatka hrane može se napraviti velika količina kvalitetnog komposta, šteta bi bilo da se ne nađe neko dobro rješenje za to.

  2. Sramotno, neki ljudi nemaju šta jesti, a oni koji imaju, bacaju hranu. Ne razumijem one koji ne znaju granicu pa naprave previše i onda se pokvari ili jednostavno namirnice ostave otvorene predugo pa se baca. Užas

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari