Troškovi u Europskoj uniji (EU) za zdravstvo u 2023. godini iznosili su 1,72 bilijuna eura što je bilo jednako 10 posto bruto društvenog proizvoda (BDP), objavio je Eurostat. Najveći dio od toga otpada na Njemačku gdje je iznos bio 492 milijarde eura. Istodobno, Njemačka je imala i najveći udio troškova za zdravstvo kao dio BDP-a koji je iznosio 11,7 posto.
Druga po nominalnom iznosu izdataka za zdravstvo bila je Francuska s iznosom od 325 milijardi eura, a zatim slijede Italija sa 179 milijardi eura i Španjolska sa 138 milijardi eura.
Udio izdataka za zdravstvo u francuskom BDP-u bio je tek nešto manji no u slučaju Njemačke dosegnuvši brojku od 11,5 posto. Visoke stope iznad 11 posto imale su još Austrija i Švedska od po 11,2 posto BDP-a.
Na drugoj pak strani u četiri zemlje EU-a izdvajanje za zdravstvo bilo je ispod sedam posto BDP-a. To je bio slučaj u Luksemburgu i Rumunjskoj s brojkom od po 5,7 posto, Mađarskoj od 6,4 posto te Irskoj od 6,6 posto.
U Hrvatskoj je brojka bila 7,15 posto BDP-a ili 5,58 milijardi eura. Slovenija je, primjeice, imala veću brojku od Hrvatske i nominalno i kao dio BDP-a. U toj zemlji izdvojeno je 5,95 milijardi eura ili 9,3 posto BDP-a.
Za neke zemlje postoje podaci i za 2024. godinu, no za Hrvatsku to nije slučaj.
Njemačka je u prošloj godini povećala troškove za zdravstvo na 12,3 posto BDP-a ili 528 milijardi eura. Slovenija je povećala na 6,6 milijardi eura ili 9,9 posto BDP-a.
U slučaju Hrvatske je vidljivo da zadnjih godina opada izdvajanje za zdravstvo kao udio u BDP-u. Tako je u 2022. godini on iznosio 7,3 posto ili 4,93 milijarde eura, a u 2021. godini 8,08 posto ili 4,7 milijarde eura.
Pogleda li se izdvajanje za zdravstvo po stanovniku, u EU je ono u vremenu od 2014. do 2023. poraslo s 2.668 eura na 3.835 eura ili 43,7 posto. Očekivano, porast je u tom kontekstu zabilježena u svim članicama EU-a.
Rumunjska je imala najveći postotni rast od čak 155,6 posto. Izdvajanje po stanovniku je više no udvostručeno još u Bugarskoj, Litvi, Latviji, Poljskoj, Češkoj, Estoniji i Hrvatskoj, dakle sve takozvane nove članice.
U Hrvatskoj je desetogodišnji rast bio 108,9 posto i u 2023. je brojka došla na 1.446,67 eura po stanovniku. U 2022. godini brojka je bila 1.279,15 eura, a u 2021. 1.217,17 eura. Razlog zašto je brojka po stanovniku rasla unatoč manjem ulaganju kao dio BDP-a je rast BDP-a u tom razdoblju.
Pročitajte još:
Najmanji rast izdvajanja za zdravstvo po stanovniku od 2014. do 2023. zabilježen je u Švedskoj i iznosio je 15,2 posto. Slovenija je u 2023. izdvajala 2.804,82 eura po stanovniku nakon 2.593,90 eura godinu ranije.
Najviše su po stanovniku u 2023. izdvajali Luksemburg, Danska i Irska, sve preko 6.000 eura. U Luksemburgu je to bilo 6.887,88 eura, u Irskoj 6.312,92 eura te u Danskoj 6.021,45 eura.
Brojka u Njemačkoj je bila 5.902,02 eura.
