Od 2019. godine, odnosno uoči početka pandemije, realni prihod kućanstava u Europskoj uniji (EU) po glavi stanovnika je narastao oko sedam posto, no to vrlo varira između pojedinih zemalja članica. Vidljivo je da se veći rast dogodio u zemljama središnje Europe, odnosno istočnim članicama.
U desetogodišnjem razdoblju, od 2014. do 2024. godine, realni prihod kućanstava je u EU narastao 17 posto. U zadnjih pet godina bi vjerojatno narastao stopom većom od sedam posto da nije došlo do stagnacije tijekom pandemijske 2020. godine.
Prihod kućanstava po glavni stanovnika se računa tako da se podijeli prilagođeni bruto raspoloživi dohodak kućanstava s ukupnim brojem stanovnika. Riječ je o novcu kojega kućanstava imaju na raspolaganju za štednju ili potrošnju nakon što se oduzmu porezi i socijalna davanja. Nominalna vrijednost prihoda je prilagođena za rast cijena.
U pet godina od 2019. do 2024. Hrvatska je u EU imala najveći rast u realnom prihodu kućanstava po glavi stanovnika stopom od 26 posto. Druga je Malta s 24 posto, a treća Mađarska s 20 posto. Dalje slijedi Rumunjska s realnim rastom od 19 posto te Poljska sa 16 posto.
Prosjek eurozone je šest posto. Slovenija je imala rast dvostruko veći od eurozone, odnosno 12 posto.
Na dnu s najmanjim stopama su tri nordijske zemlje. U Švedskoj je to bilo jedan posto, u Finskoj dva posto, a u Danskoj tri posto. Prema Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj, nezaposlenost u nordijskim zemljama je tijekom pandemije narasla snažnije no u drugim dijelovima Europe.
Najveća europska gospodarstva nisu ostvarila neke velike stope rasta realnog prihoda kućanstava. U Francuskoj i Španjolskoj to je bilo šest posto što je jednako prosjeku eurozone i jedan postotni bod ispod prosjeka EU-a. U Italiji i Njemačkoj rast je bio tek četiri posto.
Kad se gleda spomenuto desetogodišnje razdoblje na vrhu je Rumunjska gdje je realan prihod kućanstava po glavi stanovnika narastao 76 posto. U tom razdoblju veća je bila stopa rasta zemalja koje nisu članice eurozone uz iznimku Malte. Hrvatska je, podsjetimo, u eurozonu ušla na početku 2023.
Na Malti i u Mađarskoj je porast bio 55 posto. Zatim slijedi Hrvatska gdje je stopa rasta 51 posto, a onda slijedi Bugarska sa 45 posto koja je članica eurozone od ove godine. I u tom razdoblju na dnu je Švedska s realnim rastom od tek pet posto. Ispred Švedske su Austrija i Italija s po osam posto, a onda Belgija, Finska i Luksemburg s po 10 posto.
Prosjek eurozone je 14 posto, odnosno tri postotna boda manje nego za čitav EU. Slovenija je imala rast od 33 posto.
Francuska je stopa rasta bila 12 posto, u Njemačkoj to je bilo 13 posto, a u Španjolskoj 19 posto. Jedino je, dakle, Španjolska među najvećim gospodarstvima imala rast veći no što je prosjek eurozone ili EU-a.
Da bi se bolje odnos među zemljama stavio u kontekst vrijedi pogledati kako stvari stoje ako se koristi standard kupovne moći ili PPS što je, teoretski, zamišljena novčana jedinica kojom se može kupiti ista količina robe ili usluga u svim članicama EU-a.
Pročitajte još:
Dakle, najveći bruto raspoloživi dohodak kućanstava po glavi stanovnika u 2024. godini imao je Luksemburg brojkom od 41.552 PPS-a. Druga je Njemačka s 37.098 PPS-a, a onda dolazi Austrija s 34.443 PPS-a i Nizozemska s 34.406 PPS-a. Najlošije stoji Bugarska sa 7.802 PPS-a, no to je podatak za 2022. godinu.
Za Sloveniju je brojka 25.163 PPS-a, dok je u slučaju Hrvatske 22.040 PPS-a.
Jednostavnije rečeno, manju kupovnu moć kućanstava od Hrvatske imaju u Rumunjskoj, Slovačkoj, Estoniji, Grčkoj, Latviji i Bugarskoj.
