U Hrvatskoj i Sloveniji raste BDP, a padaju emisije stakleničkih plinova

U trećem tromjesečju prošle godine sezonski prilagođene emisije stakleničkih plinova u Europskoj uniji (EU) procijenjene su na 828 milijuna tona ekvivalenta ugljičnog dioksida što je rast od 1,1 posto u odnosu na prethodni kvartal kada je brojka iznosila 819 milijuna tona.

U isto vrijeme, kako pokazuju podaci Eurostata, bruto društveni proizvod (BDP) je u EU na kvartalnoj razini porastao 0,4 posto.

Kućanstva su bila područje u kojemu je najviše došlo do rasta emisija stakleničkih plinova u odnosu na drugo tromjesečje, a brojka je 3,6 posto.

Slijedi industrija gdje je rast bio 1,4 posto, a onda poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo s 0,9 posto.

Jedino od devet područja u kojemu nije došlo do rasta emisija bila je opskrba električnom energijom, plinom i parom te klimatizacija i tu su ugljične emisije bile niže za 0,8 posto.

Inače, sektor koji je u trećem tromjesečju najviše pridonio emisijama bila je industrija čiji je udio bio 21,2 posto. Nakon toga dolaze kućanstva s udjelom od 20,9 posto, a onda opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimatizacija s 15,2 posto.

Ako se emisije usporede sa stanjem u trećem tromjesečju 2024. godine tada su sezonalno prilagođeno ostale na istoj razini. U međuvremenu je sezonalno i kalendarski prilagođeni BDP porastao za 1,6 posto u cijelom EU-u.

Na kvartalnoj razini emisije stakleničkih plinova su pale u 10 zemalja članica, a porasle u njih 17.

Najveće smanjenje zabilježeno je u Estoniji, za čak 17,4 posto. Druga je Slovenija gdje je pad bio 5,7 posto, a treći je Cipar sa emisijskim smanjenjem od 5,2 posto.

Hrvatska je također među zemljama gdje je količina emisija pala, a brojka je 2,4 posto.

Dobra je stvar kod Hrvatske i kod još osam zemalja EU-a da su uspjele smanjiti emisije unatoč rastu BDP-a u odnosu na prethodni kvartal.

U Hrvatskoj je kvartalni rast BDP-a iznosio 0,2 posto.

Jedino su u Litvi istodobno pale emisije i BDP. Jednak smjer kao i u Hrvatskoj zabilježen je još u Bugarskoj, Estoniji, na Cipru, u Latviji, Litvi, Portugalu, Rumunjskoj i Sloveniji.

Što se najvećih europskih gospodarstava tiče, u Njemačkoj je BDP rastao 0,1 posto, a emisije 1,6 posto.

U Francuskoj je kvartalno BDP bio veći 0,6 posto dok su emisije narasle 1,1 posto. U Italiji pak rast emisija je u toj četvorci bio najveći iznosivši 2,9 posto iako je BDP povećan tek 0,1 posto.

Španjolska je imala rast BDP-a od 0,8 posto te rast emisija od 0,9 posto.

U Sloveniji je BDP narastao jedan posto dok su emisije, kako već rekosmo, pale za osjetnih 5,7 posto.

Najveći kvartalni rast imala je Danska brojkom od 2,4 posto dok su emisije u međuvremenu porasle za 1,9 posto.