Povodom Međunarodnog dana rada Eurostat je objavio statistiku vezanu uz prekovremeni rad, označen kao ‘dugo radno vrijeme’.
Dugo radno vrijeme odnosi se na one radnike koji obično provode 49 ili više sati tjedno na poslu.
Godine 2023. oko 7,1 posto zaposlenih ljudi u EU radilo je dugo na svom glavnom poslu.
Među zemljama EU-a, Grčka je imala najveći udio radnika s dugim radnim vremenom (11,6 posto), a slijede je Cipar (10,4 posto) i Francuska (10,1 posto). U međuvremenu, najniže stope zabilježene su u Bugarskoj (0,4 posto), Litvi i Latviji (po 1,1 posto).
U Hrvatskoj je taj postotak 3.8 posto, u susjednoj Sloveniji 5.5 posto, dok je u susjednoj Mađarskoj samo 2.2 posto – svugdje manje od EU prosjeka.
Samozaposleni rade duže, radnici u prirodi, kao i menadžeri
Veća stopa dugog radnog vremena prisutna je kod samozaposlenih (29,3 posto od ukupno samozaposlenih) u odnosu na zaposlene (3,6 posto od ukupno zaposlenih).
Pročitajte još:
Dugo radno vrijeme bilo je češće kod KV radnika u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu (27,5 posto svih KV radnika u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu) i menadžera (21,9 posto).
Sve ostale skupine zanimanja, definirane međunarodnom standardnom klasifikacijom zanimanja (ISCO), u prosjeku su iznosile do 7,3 posto.
