U Hrvatskoj broj osoba u kućanstvima s niskim radnim intenzitetom ispod europskog prosjeka

U prošloj godini u Europskoj uniji (EU) bilo je 7,9 posto osoba mlađih od 65 godina koje su živjele u kućanstvima s vrlo niskim radnim intenzitetom. To se odnosi na kućanstva čiji su članovi gotovo nezaposleni, odnosno čiji su članovi radili manje od 20 posto vremena od njihova ukupnog radnog potencijala.

Najveći broj takvih osoba imala je Belgija gdje ih je bilo 11,4 posto, a nakon toga slijede Danska s 10,6 posto i Njemačka s 10 posto. Na drugoj pak strani su Slovenija gdje je stopa bila najmanja i iznosila tek 3,5 posto te Luksemburg s 3,9 posto i Poljska sa 4,1 posto.

Treba napomenuti da su unutar pojedinih zemalja zabilježene uočljive razlike između pojedinih regija, a posebice se to odnosi na Francusku, Italiju i Njemačku.

U Hrvatskoj je takvih osoba bilo 4,7 posto što je pad u odnosu na 2023. godinu kada ih je bilo 5,5 posto. Na razini cijele EU također se dogodio pad, ali znatno niži s 8,1 posto. U Sloveniji je broj u 2024. bio manji za 0,3 postotna boda u odnosu na godinu ranije.

Čak u 12 zemalja EU-a broj osoba u kućanstvima s niskim radnim intenzitetom se povećao u odnosu na 2023. godinu, a to uključuje i Njemačku i Italiju.

Najveći pad udjela takvih osoba imali su Portugal za 1,5 postotni bod i Irska za 1,4 postotna boda, a najveći rast Litva za 1,4 postotna boda te Bugarska i Malta za po 0,9 postotnih bodova.

Eurostat ima podatke i za neke zemlje kandidate za članstvo u EU, pa je tako za Srbiju stopa 9,3 posto. Za Sjevernu Makedoniju nema podataka za 2024. godinu, ali je u 2023. brojka bila 12,3 posto.

Pogleda li se profil osoba koje žive u takvim kućanstvima vidljivo je da je u prosjeku vjerojatnije da će se raditi o ženama i ljudima s niskom obrazovnom razinom. Primjerice, za žene je u cijelom EU stopa 8,3 posto, a za muškarce je 7,5 posto.

Kad se gleda obrazovna razina, tada je stopa 17,1 posto za ljude s niskom stručnom spremom i 4,1 posto za one od 18 do 64 godine s visokom stručnom spremom. Kod osoba sa srednjom razinom obrazovanja stopa je 7,3 posto.

Dosta je uočljiva razlika i u stopi obitelji s djecom i bez djece. U slučaju kućanstava s djecom stopa je 6,5 posto, a u onima bez djece 10,3 posto. Najveću razliku u toj kategoriji iskazuje Danska.

Gledano prema pojedinim europskim regijama, vidi se da su najmanje razlike unutar Slovenije, Finske i Irske.

U Hrvatskoj je stopa najmanja u Zagrebu i iznosi 2,6 posto, a onda dolazi Sjeverna Hrvatska s 2,9 posto. Najveća je u Panonskoj Hrvatskoj gdje je brojka 7,8 posto, dok je u Jadranskoj Hrvatskoj 4,9 posto.