Građevinarstvo zauzima značajno mjesto u hrvatskom gospodarstvu, a zadnji dostupni podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuju da je ono u strukturi hrvatskog gospodarstva u prvoj polovici ove godine sudjelovalo s udjelom od 6,3 posto.
U analizi o tom sektoru, koju je priredio Goran Buturac s Ekonomskog instituta Zagreb (EIZG), ističe se i zapažen doprinos građevinarstva u ukupnoj zaposlenosti.
Naime, u kolovozu ove godine broj zaposlenih u tom sektoru je bio 156.520 osoba što je 8,9 posto ukupnog broja zaposlenih u Hrvatskoj. Od toga je 82 posto bilo zaposleno u pravnim osobama, a 18 posto u obrtima.
Kada se pogledaju podaci za 2024. vidi se da je zabilježen međugodišnji rast obujma građevinskih radova za 14,2 posto, no doprinos tom pozitivnom kretanju došao je od velikih infrastrukturnih projekata. Na tržištu nekretnina pak došlo je do velikog usporavanja. Naime, broj završenih novih stanova u 2022. povećao se godišnje za 26,9 posto, a u protekloj godini tek 0,6 posto. Istodobno je ubrzan rast prosječne cijene prodanih stanova. U 2023. to je bilo 2,7 posto, prošle godine 11,5 posto, a u prvoj polovici ove godine 15,9 posto.
“Broj zaposlenih je u 2024. godini rastao brže u odnosu na ostale sektorske pokazatelje što ukazuje na kumulativni pad produktivnosti sektora. Kod izdanih odobrenja za građenje također dolazi do usporavanja. Ona su se u 2023. godini povećala za 3,6 posto na međugodišnjoj razini, u 2024. godini za 2,2 posto, da bi se u prvih sedam mjeseci ove godine smanjila za 0,1 posto”, napominje Buturac.
Plaće u građevinarstvu zaostaju za prosjekom gospodarstva. U razdoblju od siječnja do srpnja 2025. prosječna neto plaća u građevinskom sektoru bila je manja za 19,6 posto u odnosu na prosječnu neto plaću u Hrvatskoj.
Na razini cijele Europske unije (EU) prošla je godina u građevinarstvu donijela stagnaciju, a ove godine je vidljiv blagi rast sektora jer se obujam građevinskih radova u prvih sedam mjeseci povećao za 1,8 posto na godišnjoj razini.
Udio građevinarstva u bruto društvenom proizvodu (BDP) u novim članicama EU-a je u prosjeku 5,7 posto, a u starim članicama 4,5 posto. U novim članicama iznadprosječni udio imaju Slovačka, Rumunjska, Litva, Latvija, Poljska, Slovenija i Hrvatska.
Nadalje, udio građevinarstva u ukupnoj zaposlenosti u EU je u prošloj godini iznosio 7,1 posto. U novim članicama to je u prosjeku bilo 7,7 posto, a u starim 6,6 posto.
Najveća je brojka u Rumunjskoj od 9,6 posto. Nakon toga slijedi Luksemburg s 9,5 posto, Cipar s 9,2 posto te Hrvatska s 8,6 posto.
Stare članice EU-a, ističe Buturac, uspijevaju s manjim brojem zaposlenih ostvariti veću dodanu vrijednost sektora.
Prosječna dodana vrijednost po zaposlenom u starim članicama u 2024. godini bila je 71.127 eura, a u novim članicama 37.753 eura.
Belgija je tu na vrhu s brojkom od 100.283 eura, druga je Nizozemska s 89.732 eura te treća Austrija s 88.818 eura.
U Njemačkoj je iznos 74.148 eura dok je u Francuskoj 72.345 eura.
Kod članica u središnjoj i jugoistočnoj Europi vodeća je Slovačka s 53.584 eura. Slovenija je na drugom mjestu sa 45.954 eura.
Hrvatska je brojka dosta niža i iznosi 35.541 euro.
Već spomenuta povećana aktivnost u Hrvatskoj u građevinarstvu prošle godine odrazila se u rastu ukupnih prihoda u sektoru koji su bili kumulativno veći za 8,3 posto. Istodobno je broj zaposlenih bio narastao 6,1 posto. S druge pak strane, dobit prije oporezivanja se smanjila za 24,1 posto.
Na popisu vodećih deset trgovačkih društava u djelatnosti izgradnje stambenih i nestambenih zgrada u Hrvatskoj u prošloj godini na vrhu je bio Kamgrad s 247,7 milijuna eura prihoda, a iza toga Strabag sa 197,4 milijuna eura i Radnik sa 178,1 milijuna eura.
U nedavnom istraživanju vodećeg austrijskog društva za upravljanje potraživanjima i rizicima Acredia o insolventnosti vidi se da se gotovo trećina stečajeva u Hrvatskoj u prošloj godini zbila u građevinskom sektoru koji je ranjiv zbog nedostatka likvidnosti. Bila su, inače, ukupno 4.832 stečaja.
“Najviše pogođeni ostaju građevinska industrija, maloprodaja i uslužni sektor, koji su iznimno osjetljivi na kašnjenja u plaćanju i strože uvjete financiranja. Iako hrvatsko gospodarstvo i dalje profitira od snažnog turizma i infrastrukturnih projekata financiranih iz EU fondova, pad privatnih ulaganja i viši kamatni troškovi sve više opterećuju otpornost poduzeća”, navodi se u tom istraživanju.
Pročitajte još:
Bilo kako bilo, pitanje radne snage bi moglo postati jedan od glavnih otežavajućih čimbenika.
“Pad produktivnosti građevinskog sektora sugerira kako bi nastavak procesa odljeva kvalificirane radne snage iz Hrvatske mogao postati jedan od glavnih ograničavajućih čimbenika u realizaciji snažnijeg zamaha građevinske aktivnosti u narednom razdoblju. Uz to, odlazak radne snage iz područja građevinarstva i srodnih djelatnosti može imati negativne učinke na potražnju za nekretninama. Dodatna poteškoća u privlačenju djelatnika građevinske struke u Hrvatsku proizlazi iz ispodprosječnih primanja zaposlenih. Naime, prosječne mjesečne isplaćene neto plaće u građevinarstvu već godinama značajnije zaostaju za prosjekom gospodarstva. Shodno provedenoj analizi, može se očekivati kako bi aktivnosti u drugim sektorima, prije svega u turizmu i industriji, mogle značajno odrediti smjer i dinamiku kretanja građevinskog sektora u nadolazećem razdoblju”, zaključuje Buturac.
