U prosincu prošle godine proizvođačke cijene u industriji na mjesečnoj su razini bile niže za 0,3 posto na području eurozone, dok je mjesečni pad u čitavoj Europskoj uniji (EU) iznosio 0,4 posto, pokazuju podaci Eurostata.
Na godišnjoj razini proizvođačke su cijene u eurozoni doživjele pad od 2,1 posto. U cijelom EU brojka godišnjeg pada je 1,9 posto.
Prosječno u cijeloj 2025. godini proizvođačke su cijene u eurozoni u odnosu na 2024. bile veće za 0,3 posto. Na razini cijelog EU-a to je bilo 0,5 posto.
Gledano po zemljama, najveći mjesečni pad proizvođačkih cijena imala je Estonija, i to za tri posto. Nakon toga slijedi Irska s 2,8 posto te Danska s padom od 1,9 posto.
Najveći mjesečni rast imala je Bugarska od 1,4 posto, a nakon toga Portugal s 0,5 posto.
U Hrvatskoj su proizvođačke cijene mjesečno pale za 0,4 posto nakon što su u studenome doživjele rast od 0,6 posto.
U eurozoni su u prosincu prošle godine naspram prosinca 2024. najviše rasle proizvođačke cijene trajnih potrošačkih dobara, i to za dva posto.
Cijene kapitalnih dobara su godišnje rasle 1,7 posto, netrajnih potrošačkih dobara 0,9 posto te intermedijarnih dobara 0,8 posto. Jedino su godišnji pad doživjele proizvođačke cijene energije, čak za 8,8 posto.
Ako se isključi energija, cijene u cjelokupnoj industriji su bile više za jedan posto.
Slično se može reći i za kretanja na razini EU-a. Tu su proizvođačke cijene trajnih potrošačkih dobara porasle 1,7 posto, kapitalnih dobara 1,6 posto, netrajnih potrošačkih dobara jedan posto i intermedijarnih dobara 0,6 posto.
U slučaju energije pad cijena je bio 7,7 posto.
Najveći godišnji pad proizvođačkih cijena iskazan je u Luksemburgu stopom od 5,6 posto, a nakon toga u Irskoj od 4,9 posto.
Pročitajte još:
Bugarska je, kao i na mjesečnoj razini, imala i najveći godišnji rast proizvođačkih cijena koji je iznosio 9,8 posto. Druga je u tome bila Rumunjska sa 6,6 posto.
Hrvatska je na godišnjoj razini imala rast proizvođačkih cijena od 0,1 posto. Mjesec ranije on je bio čak 2,9 posto.
