U Europskoj uniji porasle cijene poljoprivrednih proizvoda

Prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda porasla je u Europskoj uniji (EU) za 2,6 posto u prvom tromjesečju ove godine, što je drugo tromjesečje zaredom s rastom cijena, prema Eurostatu, statističkom uredu EU-a. U istom razdoblju lani cijene su pale za šest posto na godišnjoj razini.

Rast je zabilježen i kod prosječne cijene robe i usluga korištenih u poljoprivredi, a koje nisu povezane s ulaganjima. U to spadaju energija, gnojiva i stočna hrana. Međutim, taj rast nije bio veliki i iznosio je samo 0,2 posto, ali je bio prvi porast prosječne cijene poljoprivrednih inputa od prvog tromjesečja 2023. godine. Naravno, rast cijene poljoprivrednog inputa može utjecati na proizvodnju, odnosno na pad proizvodnje i na rast cijena poljoprivredni proizvoda.

Među ključnim poljoprivrednim proizvodima, zabilježen je nagli porast cijena mlijeka i to za 12,6 posto na godišnjoj razini. Zatim su porasle cijene jaja u prvom tromjesečju 2025. za 10,7 posto, a na trećem mjestu su žitarice s rastom od 9,6 posto. Nasuprot tome, zabilježen je nagli pad cijena maslinovog ulja, za 43,5 posto, krumpira, za 13,4 posto, i svinja, za 11,2 posto.

Istodobno, među inputima koji nisu povezani s ulaganjima, najviše su poskupjeli veterinarski troškovi i to za tri posto. Umjereno su porasle i cijene gnojiva, za 0,9 posto, te energije i maziva, za 0,7 posto.

Rast cijena poljoprivrednih proizvoda u prvom tromjesečju 2025. je na godišnjoj razini zabilježen u 23 zemlje EU-a. Najveće stope zabilježene su u Irskoj gdje su cijene porasle za 19,3 posto. Na drugom mjestu je Luksemburg s rastom cijena za 15,6 posto, a na trećem Mađarska s 14,6 posto. S druge strane, najveći pad cijena zabilježen je u Španjolskoj, za 9,7 posto. Slijede Grčka sa 7,1 posto, Portugal s 2,8 posto i Malta s dva posto.

Što se tiče inputa koji nisu povezani s ulaganjima, 14 zemalja zabilježilo je porast cijena u prvom tromjesečju 2025. u usporedbi s prvim tromjesečjem lani. Najveće stope rasta zabilježene su u Mađarskoj, za 6,8 posto, Nizozemskoj, za 6,2 posto, i Rumunjskoj, za 5,8 posto. Nasuprot tome, najveće stope pada cijena zabilježile su Litva, pet posto, Cipar, 3,8 posto, i Latvija, 3,6 posto, naveli su statističari.

U Hrvatskoj je rast zabilježen i kod cijena poljoprivrednih proizvoda i kod inputa koji nisu povezani s ulaganjima, ali je bio manji od pet posto. U 2024. je Hrvatska bila na prvom mjestu po padu cijena inputa koji nisu povezani s ulaganjima u prvom tromjesečju, pa su tako kod nas te cijene bile manje za 20 posto.

Zanimljivo je vidjeti i podatke o otkupu i prodaji u poljoprivredi u Hrvatskoj. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u prvom tromjesečju ove godine su ukupan otkup i prodaja poljoprivrede, šumarstva i ribarstva u Hrvatskoj iznosili 258.084 eura.

Od toga se 64.069 eura odnosilo na otkup od poljoprivrednih gospodarstava, a 194.016 eura na prodaju iz vlastite proizvodnje poslovnih subjekata.