Prošle godine 13,5 posto tvrtki u Europskoj uniji (EU) je koristilo umjetnu inteligenciju, a Hrvatska je bila nešto ispod europskog prosjeka na brojci od 11,8 posto, objavio je Eurostat.
Svakako ne predstavlja iznenađenje da su na vrhu u broju tvrtki koje koriste umjetnu inteligenciju Danska, Švedska, Belgija, Finska, Luksemburg i Nizozemska.
U Danskoj je njihov udio 27,6 posto, u Švedskoj 25,1 posto te u Belgiji 24,7 posto.
U osam zemalja EU-a više od petine tvrtki koristi umjetnu inteligenciju, a među njima je i Slovenija s brojkom od 20,9 posto.
Zanimljivo je da nijedno od četiri najveća gospodarstva nije uspjelo doći do 20 posto, a najviše se približila Njemačka gdje 19,8 posto tvrtki koristi umjetnu inteligenciju. U Španjolskoj je 11,3 posto takvih tvrtki, u Francuskoj 9,9 posto te u Italiji 8,2 posto.
Na dnu ljestvice u EU su Poljska s 5,9 posto i Rumunjska s 3,1 posto.
Eurostat otkriva i podatak da je u prošloj godini svaka peta europska tvrtka ulagala u informatičke vještine svojih zaposlenika. Konkretno, udio takvih tvrtki je bio 22,3 posto.
U tom segmentu najbolja je Finska s brojkom od 38,3 posto ispred Belgije s 36,8 posto te Danske s 35,2 posto. Hrvatska je nešto slabija od europskog prosjeka s 20,4 posto.
Francuska je pri samom dnu s 13,1 posto ispred Rumunjske s 12 posto i posljednje plasirane Bugarske s brojkom od 9,1 posto tvrtki.
U čitavoj EU prošle je godine više od deset milijuna ljudi radilo kao stručnjaci u IT sektoru što predstavlja pet posto ukupno zaposlenih. Cilj EU-a je da do 2030. godine u tom sektoru radi najmanje 20 milijuna ljudi.
Najveći udio takvih stručnjaka u ukupnom broju zaposlenih ima u Švedskoj, i to 8,6 posto, zatim u Luksemburgu osam posto te Finskoj 7,8 posto.
Hrvatska je na prosjeku EU-a od pet posto. Na dnu ljestvice su Italija sa četiri posto, Rumunjska s 2,8 posto te Grčka s 2,5 posto.
Prema podacima za 2023. godinu u EU je 55,6 posto ljudi imalo temeljne ili nešto naprednije digitalne vještine. U Hrvatskoj je takvih bilo 59 posto osoba.
Pročitajte još:
Tu su na vrhu bile Nizozemska s 82,7 posto i Finska s 82 posto.
Najveći broj ljudi, ili 87 posto, je u prošloj godini koristilo digitalne vještine za komunikaciju, odnosno slanje elektronske pošte ili poruka. Za traženje informacija o proizvodima i uslugama online opredijelilo se 81 posto građana EU-a, a za online bankarstvo 72 posto. Također, 70 posto građana EU-a je pratilo vijesti na digitalnim medijima, a 63 posto njih je online pretraživalo informacije o zdravstvenim temama.
