Prepuštanje dijela poslovanja drugim tvrtkama, poznato kao ‘outsourcing’, jedna je od najraširenijih značajki suvremenog načina vođenja biznisa koju neki vide pozitivno kroz uštede, a drugi štetno kroz gubitak radnih mjesta. Eurostat je napravio statistiku takozvanog međunarodnog izmještanja poslovanja koje uključuje djelomično ili potpuno prebacivanje poslovnih aktivnosti na poduzeća u inozemstvu koja mogu ili ne moraju biti pridružene članice matične tvrtke.
U razdoblju od 2021. do 2023. godine 72,8 posto tvrtki u Europskoj uniji (EU), koje su odlučile prebaciti svoje poslovne aktivnosti u druge zemlje, to je učinilo unutar EU-a.
Izvan EU-a najpopularnija odredišta su bili Indija s 18,6 posto udjela i Ujedinjeno Kraljevstvo sa 17,1 posto udjela. Nakon toga slijede SAD i Kanada s 12 posto, druge zemlje Azije i Oceanije bez Kine s 10 posto te onda Kina s osam posto.
Glavna motivacija za prebacivanje poslovnih aktivnosti je smanjivanje troškova rada na što otpada 34,1 posto takvih odluka. Drugi je motiv općenito smanjenje troškova s 27,8 posto, a na trećem je mjestu želja za fokusiranjem na temeljno poslovanje i tu vrstu motiva je imala petina ili 20,3 posto tvrtki.
Kompanije koje se odlučuju na izmještanje poslova najčešće to rade kad je riječ o administrativnim i upravnim funkcijama. Na to otpada čak 47,4 posto slučajeva. Drugi bitan segment u tom smislu su ICT usluge gdje se poslovi prebacuju u 28,7 posto slučajeva.
Sve navedene brojke su prvi službeni rezultat ankete o globalnim lancima vrijednosti koja je obuhvatila 22 članice EU-a i Norvešku. Hrvatska i Slovenija nisu bile uključene. To je istraživanje koje se provodi u razdobljima od tri godine. Osim Hrvatske i Slovenije nema podataka još za Estoniju, Luksemburg i Cipar. Riječ je, dakle, o pet malih ekonomija.
Prema statističkim podacima dobivenim od poduzeća u 22 zemlje, stvoreno je 52.983 novih radnih mjesta što je 0,08 posto svih poslova u poduzećima EU-a s više od 50 zaposlenih. Istodobno, nestalo je 152.023 radnih mjesta ili 0,22 posto svih poslova u tvrtkama iznad 50 zaposlenika. To znači da je neto rezultat 99.170 izgubljenih radnih mjesta, a analiza upozorava da, premda na razini EU-a to izgleda mala brojka, ne bi trebalo zanemariti njezin kumulativni učinak kroz vrijeme.
Većina izgubljenih poslova otpada na proizvodnju roba i materijala, a brojka je 53.377 radnih mjesta. Slijede administrativni i upravljački poslovi kojih je 33.818 manje kao rezultat prebacivanja poslovnih aktivnosti. No, ta su područja u tom procesu također stvorila nove poslove, i to 12.762 u administraciji i upravljanju i 12.493 u proizvodnji.
U ICT sektoru je nestalo 15.308 poslova, a stvoreno je novih 6.869, dok je kod istraživanja i razvoja izgubljeno 4.858 poslova i stvoreno 3.135 novih.
Zemlje koje su predvodile praksu prebacivanja poslova su Slovačka, Irska i Danska, a najmanje su to činile Bugarska i Poljska, vjerojatno zato što su tvrtke u tim zemljama pružale usluge onima koji su poslove izmještali.
Pročitajte još:
Tvrtke obuhvaćene analizom imale su 65 posto osoblja u temeljnom dijelu poslovanja, a najviše je to u Rumunjskoj s 84 posto, Bugarskoj sa 79 posto i Litvi sa 79 posto.
Grčka i Belgija s tek 47 posto takvog osoblja te Njemačka s 51 posto su zemlje gdje je najmanji broj ljudi bio zaposlen u temeljnom poslovanju naspram aktivnosti koje su imale funkciju potpore glavnom biznisu.
Neto gubitak radnih mjesta u EU je zahvatio jednu trećinu visokokvalificiranih poslova i dvije trećine poslova niže razine kvalifikacije.
