U EU na kraju 2025. više rastao broj bankrota no novih tvrtki, u Hrvatskoj stečajeva manje

U posljednjem tromjesečju prošle godine sezonski prilagođeni broj registriranih novih tvrtki u Europskoj uniji (EU) povećan je za 0,5 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem, a u isto vrijeme broj bankrota je povećan za 2,5 posto, pokazuju podaci Eurostata. I u jednom i u drugom slučaju to je najviša razina od prvog kvartala 2019. godine.

Registracije novih tvrtki povećane su u pet od osam ekonomskih sektora. Najveći rast je imao sektor informatike i komunikacija gdje je stopa bila 6,4 posto.

Druga je na ljestvici industrija sa stopom rasta od 4,9 posto, a na trećem mjestu nalazi se sektor usluga smještaja i posluživanja hrane gdje je rast bio 1,3 posto. S druge pak strane pao je broj novoregistriranih tvrtki u trgovini za 0,3 posto te u građevini i transportu za po 0,1 posto.

U eurozoni broj novoregistriranih tvrtki kvartalno je povećan za 0,3 posto. U trećem tromjesečju prošle godine dinamika je bila veća jer je tada broj novoregistriranih tvrtki u EU kvartalno porastao 3,5 posto, a u eurozoni 2,8 posto.

Očekivano, i objave bankrota su, gledano po sektorima, bile mješovite. Njihov broj je povećan u šest od osam sektora, a najviše se to osjetilo u sektoru smještaja i posluživanja hrane gdje je stopa iznosila čak 8,6 posto. U informacijsko-komunikacijskom sektoru to je bilo 7,9 posto, a u transportu 5,6 posto.

Pad broja stečajeva zabilježen je u sektoru usluga, i to za 3,4 posto te u sektoru financija za 0,7 posto.Samo u eurozoni u posljednjem tromjesečju lani broj stečajeva je povećan za 3,4 posto naspram prethodnog kvartala. U tom prethodnom trećem tromjesečju kvartalni rast bankrota na razini EU-a bio je 3,6 posto, a na razini eurozone 4,3 posto.

Promotre li se pojedinačno zemlje članice, u četvrtom kvartalu lani najveći rast novoregistriranih tvrtki u usporedbi s trećim tromjesečjem imala je Španjolska, a brojka je bila 7,6 posto. Druga je na ljestvici Rumunjska s 5,7 posto, a onda slijedi Italija s 5,4 posto.

Najveći pad broja novoosnovanih tvrtki imala je Irska, i to za čak 32,2 posto. Drugi je u tome Luksemburg s padom od 15,2 posto, a treći Portugal s 11,4 posto. Hrvatska je imala rast broja novoosnovanih tvrtki od 0,5 posto u usporedbi s prethodnim tromjesečjem što je točno i prosjek EU-a.

U Sloveniji je bilo 0,4 posto novoregistriranih tvrtki manje no u prethodnom tromjesečnom razdoblju.

Kod stečajeva, među zemljama za koje su podaci dostupni najviše su rasli na Cipru za čak 175,2 posto. No, treba napomenuti da je u malim zemljama broj stečajeva relatiavno mali što onda može stvoriti pri usporedbi vrlo velike razlike u stopama među uspoređenim razdobljima. Druga je bila Rumunjska gdje je rast bio 123,9 posto, a treća Estonija s 20,5 posto.

Najveći kvartalni pad stečajeva imala je Latvija od 32,5 posto, Slovačka s 21,2 posto te Mađarska s 18,5 posto. U Hrvatskoj je broj stečajeva u zadnja tri mjeseca 2025. bio 3,2 posto manji no u prethodna tri mjeseca kada se, u kvartalnoj usporedbi, dogodio rast od 11,2 posto. U Sloveniji je u četvrtom kvartalu lani bilo 9,2 posto stečajeva manje no u trećem kvartalu.

Eurostat je objavio i apsolutne brojke stečajeva za pojedine zemlje za razdoblje od 2015. do 2024.

U Hrvatskoj je u 2024. godini bilo 4.743 stečajeva što je bio rast u odnosu na 2023. kada ih je bilo 4.272. Najviše ih je u jednoj godini u tom desetogodišnjem razdoblju bilo 2016. kada je dosegnuta brojka od 12.013 stečajeva.

U Sloveniji je u 2024. bilo 972 bankrota tvrtki, a najgora je godina bila 2018. kada ih je bilo 1.323.

Zemlja s najvećim brojem bankrotiranih tvrtki u 2024. bila je Francuska s prilično visokom brojkom od 64.468 tvrtki. Druga je bila Njemačka s 21.664 tvrtki u stečaju, a treća Mađarska s 15.220 takvih tvrtki.