U EU 2022. udvostručen priljev imigranata, u Hrvatskoj ih već tada bilo iznad europskog prosjeka

Godine 2022. 5,1 milijun ljudi emigriralo je u EU iz zemalja koje nisu članice EU-a, dok je 1,0 milijun ljudi emigrirao iz EU-a.

Priljev imigranata iz zemalja izvan EU-a više se nego udvostručio u usporedbi s procijenjenih 2,4 milijuna u 2021. Suprotno tome, broj stanovnika EU-a koji emigriraju u zemlje izvan EU-a ostao je stabilan, s 1,0 milijunom emigranata u 2021.

Ova informacija dolazi iz podataka o migraciji i migrantskom stanovništvu koje je u srijedu objavio Eurostat. Procjenjuje se da je 2022. bilo 11 imigranata iz zemalja izvan EU-a na 1000 stanovnika u EU-u.

U odnosu na broj rezidentnog stanovništva, Malta je zabilježila najveću stopu useljavanja iz zemalja EU-a i zemalja izvan EU-a u 2022. (66 imigranata na 1000 stanovnika), a slijede je Luksemburg (48) i Estonija (37).

Nasuprot tome, Slovačka je zabilježila najnižu stopu useljavanja, s 1 imigrantom na 1000 stanovnika, a slijede je Bugarska i Francuska, svaka sa 6 useljenika na 1000 stanovnika.

Hrvatska je 2022. godine imala 15 imigranata iz zemalja izvan EU na 1000 stanovnika, a očekuje se kako će taj postotak rasti zbog pojačanog useljavanja radne snage. Podsjetimo, Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) je procijenila kako će 2024. godine u Hrvatskoj biti i do 200 tisuća stranih radnika.

Stanovništvo rođeno u inozemstvu 2023. godine

1. siječnja 2023. više od polovice (50,4 posto) stanovništva u Luksemburgu bilo je rođeno u inozemstvu. Malta (28,3 posto) i Cipar (22,7 posto) su među top 3 zemlje EU-a s najvećim udjelom stanovništva rođenog u inozemstvu.

Nasuprot tome, najmanji udjeli zabilježeni su u Poljskoj (2,5 posto), Bugarskoj (2,6) i Rumunjskoj (2,8).

U apsolutnom smislu, najveći broj stanovnika rođenih u inozemstvu (iz ostalih zemalja EU-a i zemalja izvan EU-a) registriran je u Njemačkoj (16,5 milijuna ljudi), Francuskoj (8,9 milijuna) i Španjolskoj (8,2 milijuna). U relativnom smislu, Luksemburg je imao daleko najveći udio stanovnika rođenih u drugoj zemlji EU, 33,2 posto, a slijede Cipar s 10,6 i Austrija s 9,5 posto.

Najniži udio stanovnika rođenih u ostalim zemljama EU, ispod 1 posto, zabilježen je u Poljskoj (0,6), Litvi (0,7) i Bugarskoj (0,9 posto).

Kada su u pitanju stanovnici rođeni u zemljama izvan EU, najveći udio je zabilježen na Malti (20,9 posto), a zatim u Luksemburgu (17,2 posto). Irska, Švedska i Estonija bilježe po 15,2 posto udjela. Najniži udio stanovnika koji nisu rođeni u EU zabilježen je u Slovačkoj (1 posto), Bugarskoj i Rumunjskoj (po 1,7 posto).