U drugom tromjesečju ove godine 54 posto električne energije proizvedene u Europskoj uniji (EU) došlo je iz obnovljivih izvora, objavio je Eurostat.
Udio obnovljivih izvora tako godišnje raste jer je u istom kvartalu lani iznosio 52,87 posto. Taj rast se najviše može zahvaliti sunčevoj energiji koja je u druga tri mjeseca 2025. proizvela 122.317 gigavat-sati što predstavlja 19,9 posto ukupne proizvedene električne energije u EU.
Štoviše, lipanj je bio prvi mjesec u povijesti da je sunčeva energija bila glavni izvor za proizvodnju struje sa stopom od 22 posto. Iza nje slijedi nuklearna energija s 21,6 posto, zatim vjetar s 15,8 posto, hidroenergija sa 14,1 posto te prirodni plin s 13,8 posto.
Među članicama EU-a Danska je u drugom tromjesečju imala najveći udio obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji od čak 94,7 posto. Druga je bila Latvija s 93,4 posto, a treća Austrija s 91,8 posto.
Hrvatska je također bila visoko plasirana na četvrtom mjestu s udjelom od 89,5 posto ispred Portugala s 85,6 posto.
Najmanju stopu udjela obnovljivih izvora imale su na samom dnu Slovačka s 19,9 posto, zatim Malta s 21,2 posto te Češka s 22,1 posto.
U prvom kvartalu Hrvatska je po udjelu obnovljivih izvora bila treća u EU iza Danske i Portugala s udjelom od 77,3 posto.
U većini zemalja EU-a, točnije 15, udio obnovljivih izvora u neto proizvodnji struje je porastao na godišnjoj razini. Najviše se tu ističu Luksemburg s 13,5 postotnih bodova te Belgija s 9,1 postotnih bodova i u oba slučaja to je zahvaljujući porastu udjela sunčeve energije.
U cijelom drugom kvartalu najviše je električne energije, kad je obnovljivim izvorima riječ, proizvedeno iz energije sunca, i to 36,8 posto. Na drugom je mjestu vjetar s 29,5 posto te na trećem hidroenergija s 26 posto. Kod biogoriva udio je 7,3 posto, a kod geotermalne energije još uvijek minimalnih 0,4 posto.
U cijelom EU-u je u drugom tromjesečju proizvedeno 616.190 gigavat-sati električne energije, dok je u Hrvatskoj u istom vremenu proizvedeno 3.095 gigavat-sati.
Pogledaju li se malo pomnije pojedine kategorije, Hrvatska je iz hidroenergije proizvela najveću količinu struje, i to 1423 gigavat-sati ili gotovo 50 posto.
U čitavom EU-u je iz hidroenergije proizvedeno 92 tisuće gigavat-sati.
Kad je o energiji vjetra riječ, hrvatske su vjetroelektrane osigurale 728,5 gigavat-sati. EU kao cjelina je proizvela 98.100 gigavat-sati pri čemu daleko najviše Njemačka s brojkom od više od 27 tisuća gigavat-sati. Druga je Španjolska s oko 11 tisuća gigavat-sati.
U solarnoj energiji, što je naravno apsurdno, Hrvatska nije posebno dobra, pa je proizvela tek 395 gigavat-sati. EU je u istom tromjesečnom razdoblju proizvela spomenutih 122.317 gigavat-sati struje iz sunčeve energije.
Od Hrvatske je, recimo, bolja Slovenija koja je energiju Sunca pretvorila u 522 gigavat-sati električne energije.
Grčka je, primjerice, proizvela 2.656 gigavat-sati iz Sunca.
Pročitajte još:
U europskom su vrhu opet Njemačka i Španjolska.
Znamo da se Hrvatska u zadnje vrijeme dosta upinje razviti proizvodnju iz geotermalnih izvora, no ona zasad ostaje na nuli. U EU taj je izvor proizveo 1.435 gigavat-sati.
