U zagrebačkoj četvrti Blato država će graditi stambeno-poslovne zgradu sa 152 stana namijenjenu stambenom zbrinjavanju zaštićenih najmoprimaca, izvijestili su iz Ministarstva prostornog uređenja ,graditeljstva i državne imovine.
“Ukupna vrijednost investicije je 20 milijuna eura, a planirani rok izgradnje 16 mjeseci. Agencija za promet nekretninama (APN) je osigurala zemljište, provela sve potrebne javne nabave i osigurala sredstva za realizaciju”, rekao je na potpisivanju ugovora ravnatelj APN-a Dragan Hristov.
Lokacija zgrade je Fiolieva-Rastočka ulica, a početak radova očekuje se za dva do tri tjedna, dodao je ravnatelj Hristov. Ukupna površina zgrade iznosi 9017 metara četvornih, a imat će četiri nadzemne i jednu podzemnu etažu te 162 parkirna mjesta.
Potpredsjednik Vlade i ministar Branko Bačić naglasio je da je potpisani ugovor dio aktivnosti kojima se provodi izvršenje presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju “Statileo”, kao i odluka Ustavnog suda. “One se odnose na jedno od neriješenih tranzicijskih pitanja iz 1990-ih, kada je bilo potrebno riješiti status zaštićenih najmoprimaca”, rekao je ministar.
Presuda u slučaju “Statileo” bavi se nacionaliziranim stanovima za vrijeme bivše Jugoslavije koji su dodijeljeni na korištenje trećim osobama, uz zasnivanje stanarskog prava. Taj je institut ukinut 1996. godine, a nositeljima tog prava dodijeljen je status zaštićenih najmoprimaca.
Međutim, vlasnici stanova, koji su bili upisani u zemljišnim knjigama, zahtijevali su povrat svojih nekretnina. Europski sud za ljudska prava je presudio u njihovu korist, odnosno obvezao je Hrvatsku da riješi problem povrata nacionaliziranih stanova njihovim vlasnicima.
“Taj smo problem pokušali riješiti zakonom iz 2018. godine, ali on nije prošao ocjenu ustavnosti na Ustavnom sudu. Tada je sud rekao da se Hrvatska mora, u financijskom smislu, više izložiti kako bi se s jedne strane doista provela presuda suda, a s druge strane omogućila prava zaštićenim najmoprimcima”, podsjetio je ministar Bačić.
Useljenje zaštićenih najmoprimca u državne stanove, uz plaćanje priuštive najamnine, jedno je od ponuđenih mjera u novom zakonu iz 2024. godine. Najamnina u stanovima u Blatu koštat će 2,06 eura po metru četvornom, pri čemu mogu otkupiti nekretninu po takozvanoj etalonskoj cijeni (1.315 eura po metru četvornom) na 20 godina bez kamata.
Do preseljenja u državne stanove, zaštićeni najmoprimci vlasnicima plaćaju polovicu od propisane najamnine koja iznosi do 9,5 eura po četvornome metru ovisno o lokaciji nekretnine. Trošak druge polovice najamnine snosi država.
“Nakon donošenja tog zakona, pristupili smo uspostavljanju registra zaštićenih najmoprimca i registra vlasnika. Kada smo te zahtjeve uparili i posložili, utvrdili smo da imamo 1349 zahtjeva za povrat”, naveo je ministar Bačić.
Isplatom zaštićenih najmoprimaca sukladno broju članova obitelji riješeno je oko 300 zahtjeva, istaknuo je ministar Bačić, a do kraja godine trebala bi biti završena obnova državnih stanova na čemu rade Državne nekretnine. “Time bi riješili gotovo polovicu od ukupnog broj zahtjeva”, dodao je ministar.
„Osim izgradnje u Blatu, izgradit će se i zgrada s 58 stanova u četvrti Sirobuje u Splitu, a s Gradom Dubrovnikom u planu je potpisivanje ugovora za izgradnju zgrade sa 70-ak stanova. Državne nekretnine nastavit će uređivati nekretnine u državnom vlasništvu. Očekujemo da ćemo do 2030. godine riješiti sve predmete“, istaknuo je ministar Bačić.
Time bi trebala biti okončana dugogodišnja pravna nesigurnost zaštićenih najmoprimaca koji stanuju u stanovima u privatnom vlasništvu i vlasnika stanova, tako što će vlasnici stanova ostvariti pravo na povrat imovine i tržišnu najamninu, a najmoprimci dobiti pravo vlasništva po povoljnim uvjetima.
Zakonom je predviđeno pet mjera za trajno rješavanje 1349 upisanih stanova u Registar uz niz privremenih mjera kojima će se olakšati prijelazno razdoblje zaštićenim najmoprimcima (subvencija najma, pristupačne cijene otkupa stana, solidarna naknada, jednokratna financijska pomoć za preseljenje).
Program mjera za trajno rješavanje statusa zaštićenih najmoprimaca stupio je na snagu 1. siječnja 2025. godine te predviđa nekoliko modela stambenog zbrinjavanja.
Među njima su nagodba između vlasnika i najmoprimca uz utvrđivanje visine najamnine na neodređeno vrijeme, isplata zaštićenog najmoprimca po etalonskoj vrijednosti stana, preseljenje u državni stan uz minimalnu najamninu i mogućnost povoljnog otkupa, zamjena stanova između vlasnika i Republike Hrvatske te kupnja stana od vlasnika od strane države, također uz mogućnost kasnijeg otkupa zaštićenom najmoprimcu.
Pročitajte još:
Najviše zahtjeva podneseno je u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Dubrovniku, a najmanje je interesa za nagodbu ili isplatu zaštićenog najmoprimca.
Spomenimo i kako je zbog donošenja zakona i programskih mjera te njihove provedbe, Odbor ministara Vijeća Europe u prosincu 2025. godine, nakon 11 godina, ukinuo nadzor nad Republikom Hrvatskom po ovoj tematici, što znači da su u potpunosti zadovoljni koracima koje je poduzela Republika Hrvatska u rješavanju ovog tranzicijskog pitanja.
