U prošloj godini ukupna imovina bankovnog sektora u Hrvatskoj povećala se za 8,3 posto te je na kraju 2025. iznosila 91,1 milijardu eura, objavila je Hrvatska narodna banka (HNB).
Imovina se povećala kod većine kreditnih institucija čiji je broj ostao nepromijenjen na 20.
Ukupni krediti i predujmovi su se u odnosu na kraj 2024. povećali za 0,7 milijardi eura ili 1,1 posto.
HNB napominje da su se visokolikvidna sredstva, odnosno ona kod središnje banke i ostali depoziti po viđenju, smanjila, dok se rast kreditiranja kućanstava i nefinancijskih društava nastavio.
Neprihodonosni krediti (NPL) su se smanjili za 2,9 posto pod utjecajem smanjenja u portfelju kredita nefinancijskim tvrtkama.
Ukupan udio takvih kredita u ukupnim kreditima blago se smanjio u usporedbi s krajem 2024. godine na 2,3 posto.
“Kvaliteta kredita dvama najvažnijim sektorima nastavila se poboljšavati. Udio NPL-ova kod nefinancijskih društava smanjio se sa 4,5 posto na 3,7 posto, a kod kućanstava s 3,7 posto na 3,3 posto zbog bržeg rasta tih kredita od rasta NPL-ova”, navodi HNB.
Dobit cjelokupnog bankovnog sektora iznosila je 1,4 milijardi eura što je 6,1 posto manje no na kraju 2024. godine.
Smanjili su se i pokazatelji profitabilnosti. Prinos na imovinu (ROA) pao je s 1,9 posto na 1,6 posto, a prinos na kapital (ROE) sa 16,3 posto na 14,6 posto.
HNB ističe i da su ključni pokazatelji kapitaliziranosti bankovnog sustava na visokim razinama. Stopa ukupnog kapitala smanjila se s 24 na 22,7 posto.
Sve banke su imale stopu ukupnog kapitala veću od propisanog minimuma od osam posto.
Jednako tako na visokoj je razini i likvidnost bankovnog sustava mjerena koeficijentom likvidnosne pokrivenosti (LCR). Sve su banke na kraju prošle godine zadovoljavale propisane minimalne likvidnosne zahtjeve od 100 posto. Prosječni LCR pritom je iznosio 213 posto.
U bankama, štednim bankama i stambenim štedionicama na kraju 2025. radilo je 17.889 osoba.
Raščlamba distribucije ukupnog kreditnog portfelja domaćih kreditnih institucija pokazuje da daleko najveći udio ili čak 47,43 posto otpada na grad Zagreb.
Pročitajte još:
Daleko iza na drugom mjestu je Splitsko-dalmatinska županija sa 6,19 posto, a više od tog postotka je dodijeljeno prema inozemstvu gdje je brojka 7,67 posto.
Iza Splitsko-dalmatinske županije slijedi Zagrebačka županija s udjelom u ukupnim kreditima od 5,2 posto.
