Tijekom 2024. godine teretni je promet na unutarnjim plovnim vodama u Europskoj uniji (EU) porastao za 4,5 posto u odnosu na prethodnu godinu ili pet milijardi tonskih kilometara, pokazuju podaci Eurostata.
To je prvi godišnji rast nakon dvije uzastopne godine pada tog broja.
Najveći dio prebačene robe odnosi se na metalne rudače na koje je otpalo 23,2 posto ukupnog transporta. Iza toga slijedi koks i prerađeni naftni proizvodi s udjelom od 16,3 posto, kemikalije, guma, plastika i nuklearno gorivo s ukupno 14 posto te poljoprivredni proizvodi s 13,6 posto udjela.
Sve su vrste tereta zabilježile rast u transportu u 2024. osim ugljena i sirove nafte gdje je pad bio 26,5 posto.
Transport u EU na unutarnjim plovnim vodama je vrlo koncentriran jer na Njemačku i Nizozemsku otpada čak 70,5 posto ukupnog prometa.
U Njemačkoj je količina prevezenog tereta porasla 4,7 posto na 1,9 milijardi tonskih kilometara.
U zadnjih deset godina je promet unutarnjim plovnim putevima u EU bio dosta volatilan. Najveći godišnji rast je bio 2019. godine, i to od 6,6 posto, a najveći je pad od 10,9 posto zabilježen 2018. godine. Ni 2022. nije bila dobra s padom od 9,8 posto. U 2023. je ova vrsta prometa zabilježila najnižu razinu otkako su za EU podaci o tome dostupni, odnosno od 2005. godine.
U protekloj godini je opseg transporta, uglavnom na rijekama, povećan u 12 od 16 zemalja EU-a za koje su podaci dostupni.
Najveći rast imala je Švedska za 33,5 posto ili 44 milijuna tonskih kilometara, a onda slijedi Bugarska s 24,7 posto ili milijardu tonskih kilometara.
Mađarska je tu na trećem mjestu s rastom od 17,1 posto ili 225 milijuna tonskih kilometara zajedno s Hrvatskom s istim postotkom, ali povećanjem u tonskim kilometrima od 83 milijuna.
Luksemburg je imao rast od 12,6 posto što je 21 milijun tonskih kilometara, a Slovačka 10,8 posto ili 69 milijuna tonskih kilometara.
Najveći je pad u odnosu na 2023. imala Litva od 37,4 posto, odnosno četiri milijuna tonskih kilometara. Iza nje su po padu slijedile Češka, Poljska i Finska.
U EU je na međunarodni transport unutarnjim plovnim vodama otpalo 54,9 posto udjela, na nacionalni 24,3 posto te na tranzit 20,8 posto.
Hrvatska je, očekivano, imala najveći udio tranzitnog transporta zbog svoje zemljopisne pozicije i taj je postotak veći od 85 posto jednako kao i u Bugarskoj, Luksemburgu i Slovačkoj. Zemlja u kojoj je dominirao tranzitni transport još je bila Mađarska.
Međunarodni transport je bio najistaknutiji u Austriji, Njemačkoj i Rumunjskoj, svugdje iznad 60 posto. U Italiji, Litvi, Finskoj i Švedskoj riječ je isključivo o domaćem transportu. Nacionalni transport je još bio pretežit u Češkoj, Poljskoj i Francuskoj.
Ako se količina prevezene robe gleda u tonama slika je slična kao u tonskim kilometrima.
U tom segmentu u Hrvatskoj je rast bio 17,5 posto.
Pogleda li se po pojedinim članicama EU-a koje su nacionalnosti brodova najviše zastupljene, tada se vidi da su njemački brodovi među prve tri nacionalnosti u sedam zemalja EU-a, a na prvom su mjestu bili u Austriji i Slovačkoj.
Zanimljivo je da su na prvom mjestu po prometu na njemačkim unutarnjim plovnim putevima nizozemski brodovi. Nizozemski su brodovi na prvom mjestu još bili u Belgiji, Luksemburgu i na vlastitom teritoriju.
Austrijski i slovački brodovi također dobro kotiraju u međunarodnoj plovidbi.
U sedam zemalja domaći su brodovi prevezli najviše tereta, i to u Češkoj, Francuskoj, Nizozemskoj, Poljskoj, Rumunjskoj, Finskoj i Švedskoj. Štoviše, u Finskoj i Poljskoj plovidbu su obavljali isključivo brodovi pod domaćom zastavom.
Pročitajte još:
Hrvatska, jednako kao i Bugarska, Luksemburg i Mađarska, spada među zemlje gdje domaći brodovi nisu među najvećim prijevoznicima.
U Hrvatskoj su najveći udio u prijevozu od 22,2 posto imali rumunjski teretni brodovi, a drugo i treće mjesto dijele Slovačka i Austrija s po 19,2 posto. Dakle, te tri zemlje zajedno imaju udio iznad 60 posto.
