Prema podacima za lipanj ove godine, proizvodnja farmaceutskih proizvoda i farmaceutskih pripravaka činila je 6,34 posto ukupne industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, navodi se u analizi farmaceutskog sektora u Hrvatskoj i Europi koju je pripremio Ekonomski institut Zagreb (EIZG).
U prvih šest mjeseci ove godine, vidljivo je iz podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS), dogodio se pad obujma proizvodnje farmaceutskih proizvoda i pripravaka za jedan posto naspram istog razdoblja lani. Pritom je važna značajka volatilnost jer je, primjerice, u siječnju obujam godišnje porastao za 22,8 posto, ali je u ožujku pao za gotovo 30 posto.
Istodobno, navodi se u analizi autorice Ljiljane Božić, u ovoj je godini zabilježen rast zaposlenosti u domaćoj farmaceutskoj industriji. U srpnju je bilo 6.239 zaposlenih osoba što je međugodišnji rast od 0,9 posto, a prošle je godine u prosjeku u sektoru bilo zaposleno 6.154 osobe.
U prošloj godini Hrvatska je imala negativnu bilancu kad je riječ o uvozu i izvozu farmaceutskih proizvoda i pripravaka. Uvoz je iznosio dvije milijarde eura, a izvoz 1,3 milijarde eura. Izvoz je ipak rastao nešto brže no uvoz, odnosno godišnja je stopa bila 13,9 posto naspram 11 posto kod uvoza.
Pokrivenost uvoza izvozom je tako bila 63,7 posto. Ove je godine priča nešto drugačija.
“Vrijednost izvoza proizvoda farmaceutske industrije u prvih pet mjeseci ove godine iznosila je 517,6 milijuna eura što je smanjenje od 0,4 posto na međugodišnjoj razini. U istom je razdoblju uvezeno farmaceutskih proizvoda u vrijednosti 895,9 milijuna eura. Vrijednost uvoza farmaceutskih proizvoda i pripravaka u prvih pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje 2024. godine povećana je za 4,2 posto. U prvih pet mjeseci ove godine, dakle, uvoz farmaceutskih proizvoda raste i iznosom nadmašuje vrijednost izvoza koji istovremeno bilježi pad u odnosu na prethodnu godinu”, ističe u analizi Božić.
Podaci Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) o potrošnji lijekova u Hrvatskoj za 2024. nisu još bili dostupni, no u 2023. je ona iznosila 1,55 milijardi eura.
Ipak, kako navodi Božić, iz izvješća o poslovanju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) može se zaključiti da je potrošnja lijekova u prošloj godini porasla.
“Naime, HZZO je izvijestio kako je za lijekove na recepte izdane u ljekarnama u 2024. na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja potrošeno 10 posto više sredstava nego 2023. godine. Konkretno, radi se o iznosu od 737,5 milijuna eura. To je svakako povezano s povećanjem cijena lijekova, ali i povećanjem broja izdanih recepata. U 2024. godini ih je, prema izvješću o poslovanju HZZO-a, bilo 3,7 posto više nego 2023. godine. HZZO je također u 2024. godini za posebno skupe lijekove platio ukupno 406,4 milijuna eura, odnosno 5,9 posto više nego u 2023. godini”, otkriva analiza domaćeg farmaceutskog sektora.
Kada se pogledaju ukupni prihodi u prošloj godini deset vodećih domaćih tvrtki je ostvarilo iznos od 1,44 milijarde eura.
Očekivano, najveći dio toga odnosi se na Plivu koja je generirala 62,3 posto ukupnog prihoda deset vodećih tvrtki što je iznos od 896,3 milijuna eura.
Drugi na toj ljestvici je Jadran-galenski laboratorij koji je uprihodio 162 milijuna eura, a onda slijedi Podravkin Belupo s brojkom od 130,9 milijuna eura.
U odnosu na 2023. ukupni se prihod tih deset vodećih farmaceutskih tvrtki povećao za 18,2 posto.
Pliva vodi i po bruto dobiti koja je prošle godine došla na 138,6 milijuna eura što je bio godišnji rast od 39,3 posto. No, najveće povećanje bruto dobiti je imala tvrtka PharmaS gdje je međugodišnji skok iznosio 52,2 posto. Inače, PharmaS je bila šesta po prihodima koji su godišnje porasli 6,3 posto na 38 milijuna eura.
Europska federacija farmaceutske industrije i udruga (EFPIA) ove je godine objavila podatke o farmaceutskoj industriji u Europi za 2023. i procjene za 2024. godinu. Osim zemalja EU-a u to su uključene Norveška, Švicarska, Velika Britanija, Srbija, Turska i Rusija.
“EFPIA procjenjuje kako je obujam proizvodnje u farmaceutskoj industriji u Europi u prošloj godini porastao za 8,5 posto u odnosu na 2023. godinu i dostigao iznos od 440 milijardi eura. Također procjenjuje da je vrijednost farmaceutskog tržišta po tvorničkim cijenama u 2024. godini iznosila 274,5 milijardi eura, odnosno da je na međugodišnjoj razini povećana za 7,5 posto. U Europi su plaćanja za lijekove iz nacionalnog zdravstvenog sustava u sklopu ambulantne skrbi u 2024. godini bila za 7,1 posto viša nego 2023. godine. Njihova se vrijednost procjenjuje na 185 milijardi eura”, pokazuju podaci sektorske analize.
Pročitajte još:
Istodobno je procjena da je u 2024. izvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka bio veći za 6,6 posto prema 2023. godini, a vrijednost je bila 705 milijardi eura. Uvoz je s druge strane dosegao 485 milijardi eura.
Dakle, europski trgovinski suficit u farmaceutskim proizvodima je u 2024. iznosio 220 milijardi eura, a to je godišnji rast vrijednosti trgovinskog viška od 13,7 posto.
