Nema nikakve dvojbe da je članstvo u Europskoj uniji (EU) zemljama na istoku i jugoistoku Europe, pa tako i Hrvatskoj, donijelo ekonomske koristi, a to uočavaju i stanovnici tih zemalja.
U anketi Eurobarometra gotovo tri četvrtine ili 74 posto građana EU-a smatra da je članstvo u EU donijelo njihovim zemljama korist i to je najveći postotak još od 1983. godine kada je prvi put takvo pitanje postavljeno.
Ono što se u odgovorima ističe kao dobitak su gospodarski rast i prilike za nalaženje posla. Podaci za zemlje koje u u EU ulazile od 2004. godine to potvrđuju.
Primjerice, u Češkoj je bruto društveni proizvod (BDP) po glavi stanovnika u 20 godina porastao sa 45 posto prosjeka EU-a na 74 posto prosjeka, odnosno s 9.490 eura na 29.940 eura. U Litvi u istom razdoblju je porastao s 26 na 68 posto ili sa 4.960 eura na 27.350 eura.
Usporedba se može olakšati ako se te brojke pretoče u indeks prema kojemu je BDP po glavi stanovnika u eurima iznosio 100 u 2004. godini. Tako rast na 120 govori da je blagostanje poraslo za 20 posto, a pad na 90 bi sugeriralo da je ono niže za 10 posto.
U tih 20 godina je BDP po stanovniku u EU porastao za 88 posto, dakle na indeks 188 i iznos je došao s 21.250 eura na 39.940 eura.
Od takozvanih novih članica najveći su u tom smislu rast ostvarile Rumunjska i Bugarska gdje je indeks skočio na brojku od 658, odnosno 600. U Rumunjskoj je BDP po stanovniku s 2.820 eura došao na 18.560 eura, a u Bugarskoj s 2.710 eura na 16.260.
Snažan skok ostvarile su i baltičke zemlje. U Litvi je indeks došao na vrijednost od 505, u Latviji na 436 te u Estoniji na 405.
Hrvatska bi jamačno da je uhvatila prvi val proširenja EU-a 2004. godine još bolje prošla, no i ovako rezultat nije loš.
Naime, krenulo se 2004. godine s BDP-a po glavi stanovnika od 7.850 eura da bi u trenutku ulaska u EU došao na 10.590 eura. U 2024. godini je iznosio 22.200 eura.
Izraženo u indeksu, 2013. je brojka došla na 134,9, a u 2024. je bio na 283.
Slovenija je u 20 godina došla s 13.760 eura na 31.700 eura BDP-a po glavi stanovnika.
Slično se može vidjeti ako se uzme u obzir BDP po glavi stanovnika izražen u standardu kupovne moći (PPS) kojim se teoretski u svakoj zemlji može za istu količinu PPS-a može kupiti ista količina roba ili usluga.
PPS je na razini EU-a indeksiran na brojci 100.
U 2004. godini su Rumunjska i Bugarska imala najlošiji skor brojkom 35, a dva desetljeća kasnije u Rumunjskoj je BDP po glavi stanovnika izražen u PPS-u došao na 78 te u Bugarskoj na 66.
U Poljskoj je, recimo, skok bio s 52 na 79, a u Litvi s 50 na 88. Svaki napredak prema brojci 100 znači da zemlja hvata standard na razini prosjeka EU-a.
Slovenija i Češka su imale nešto manji pomak. Slovenija je došla s 87 na 91, a Češka s 81 na 91.
Hrvatski je napredak bio s 56 na 77 izraženo indeksom u BDP-u po glavi stanovnika prema PPS-u.
Devet zemalja su trenutačno kandidati za članstvo u EU-u. To su Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Albanija, Srbija, Ukrajina, Moldova, Gruzija i Turska, a Kosovo je potencijalni kandidat.
Europska povjerenica za proširenje Marta Kos rekla je ove godine da je novi krug proširenja “realističan” do kraja 2030. godine pri čemu bi prvi u redu bili Albanija, Crna Gora, Moldova i Ukrajina.
Naravno, temeljem iskustva može se reći i da je to možda optimističan pogleda na razvoj situacije.
Pročitajte još:
Mjereno BDP-om većina tih zemalja ima male ekonomije. U prošloj godini ukupni BDP EU-a iznosio je 18 bilijuna eura, a sve te zemlje zajedno imaju BDP od 1,63 bilijuna eura pri čemu sama Turska nosi 1,25 bilijuna eura.
Dakle, ako se oduzme Turska ostale zemlje imaju ukupan BDP od 381 milijarde eura što je manje od danskoga koji je u 2024. iznosio 392 milijarde eura.
