U 11 zemalja EU-a cijene struje i plina nisu više no prije četiri godine, Hrvatska nije taj slučaj

Ruski napad na Ukrajinu bio je prijelomna točka za cijene energije u Europskoj uniji (EU) i, što je još važnije, za percepciju potrebe za većom energetskom sigurnošću kako bi i europsko gospodarstvo i kućanstva mogli doći do dugoročno stabilnog i priuštivog energetskog okvira.

U ovome trenutku cijene struje i plina u EU ostaju na višim razinama no što je bio slučaj prije ruske invazije, no u odnosu na volatilno razdoblje energetske krize one su se uglavnom u zadnje vrijeme stabilizirale. Udio ruskog plina u uvozu u EU plinovodima u međuvremenu je pao sa 40 posto u 2021. na oko šest posto prošle godine. Podsjetimo, cijena plina u EU je relevantna i za cijenu električne energije.

Između prve polovice 2021. i prve polovice 2025. godine, prema podacima Eurostata, cijene električne energije za kućanstva u EU su u prosjeku narasle 30 posto, s 22 eurocenta za kilovat-sat (kWh) na 28,7 eurocenti. U istom razdoblju cijene prirodnog plina skočile su 79 posto, odnosno sa 6,4 eurocenta za kWh na 11,4 eurocenta.

Austrijski i mađarski energetski regulatori su angažirali analitičku tvrtku VaasaETT, koja se bavi energetskim tržištima, da izradi indeks cijena energije za kućanstva koji je nazvan HEPI. Prema tom indeksu, cijene električne energije su u EU zapravo počele rasti i prije početka rata u Ukrajini, pa je petogodišnji porast između siječnja 2021. i siječnja ove godine iznosio u prosjeku 38 posto.

Ako se pogleda samo razdoblje između početka 2022. i početka ove godine taj je rast, barem što se tiče glavnih gradova zemalja članica, pet posto. Usredotočimo li se na to četverogodišnje razdoblje vidljivo je da je najveći rast cijene struje za krajnje korisnike u Europi pogodio Kijev, i to za 87 posto. Drugi je Bern sa 79 posto i tek onda jedan glavni grad zemlje EU-a, a to je Vilnius sa 70 posto.

Druga po četverogodišnjem rastu cijene struje u EU je Varšava sa 67 posto nakon koje dolazi Bukurešt s porastom od 42 posto. Slijedi Riga sa 40 posto i onda Zagreb s 33 posto, pa Ljubljana s 28 posto. Za usporedbu, u Beogradu je cijena struje u četiri godine porasla 44 posto.

U 11 glavnih gradova zemalja članica cijena nije rasla, odnosno u devet je pala od čega najviše u Kopenhagenu za 44 posto. U Bruxellesu je niža 22 posto, u Madridu 17 posto, u Berlinu 14 posto, Budimpešti sedam posto, a u Rimu četiri posto jednako kao i u Ateni.

Očito je da energetski miks pri proizvodnji i nabavi djeluje na to kakve će cijene biti za krajnje kupce, odnosno u ovom slučaju kućanstva. Tako, primjerice, u Španjolskoj vjetar, Sunce i hidroenergija imaju veliki udio u proizvodnji struje. Drugim riječima, tamo gdje je manja izloženost volatilnosti cijena fosilnih goriva rast cijena struje je niži ili se uopće nije dogodio.

Treba također napomenuti da su se cijene tijekom prošle godine i početka ove uglavnom stabilizirale. Slična je situacija vidljiva i kod plina.

Naime, u razdoblju od listopada 2021. do siječnja ove godine cijene prirodnog plina za kućanstva su u EU u prosjeku narasle 24 posto, a za četvorogodišnje razdoblje od siječnja 2022. nema rasta, već je pad od jedan posto. U tih četiri godine najviše je rasla cijena plina u Rigi, i to za 89 posto.

U Ljubljani je porast bio 11 posto, a u Zagrebu osam posto.

U 11 glavnih gradova zemalja EU-a cijene plina za krajnje korisnike su bile u siječnju ove godine niže no na početku 2022., a najviše je to došlo do izražaja u Berlinu gdje je pad 41 posto. No, u odnosu na listopad 2021. cijena je u Berlinu viša za 39 posto. U Zagrebu je to za 16 posto.

Kod zemalja kod kojih je postojala velika ovisnost o ruskom plinu, kao što su Njemačka ili Austrija, logično je da se osjeti veći efekt volatilnosti.

U Nizozemskoj je pak na kretanje cijene plina jako utjecala odluka da se prekine s eksploatacijom tog energenta na polju Groningen zbog rizika od potresa.