U 10 godina brodski promet u hrvatskim lukama povećan za 40 posto

pixabay.com
Hamburg, luka Pixabay.com

U razdoblju od 10 godina, od ulaska u Europsku uniju (EU) do 2023. godine u Hrvatskoj je za čak 40,3 posto povećan broj brodova koji su pristajali u luke.

U tom vremenu najveći je porast, od čak 100,8 posto, zabilježila malena Malta, a na trećem je mjestu Španjolska s rastom od 31 posto, pokazuju svježi podaci Eurostata.

Na dnu te ljestvice je Finska gdje je pad broja brodova 26,6 posto nakon čega dolazi Latvija s 24,3 posto i Bugarska s 21,2 posto. Ukupno je 12 od 22 zemlje EU-a s lukama imalo rast u količini pristalih brodova.

U 2023. godini broj putničkih ili teretnih brodova u glavnim europskim lukama iznosio je 2,2 milijuna što je rast od 1,5 posto na godišnjoj razini.

Najviše ih je doplovio u Grčku, i to 477.115 brodova, a nakon toga u Italiju gdje je brojka 449.131 i Dansku s 332.230 plovila.

Najmanja brojka zabilježena je u Sloveniji, tek 1.760, zatim na Cipru 2.090 te u Bugarskoj s 2.851 uplovljavanjem.

Eurostat
Porast broja brodova u EU lukama od 2013. do 2023., Izvor: Eurostat

U Hrvatsku je u 2023. godini uplovilo 282.404 broda što je godišnji rast od 3,5 posto. To je svrstalo Hrvatsku na četvrto mjesto u EU u toj godini. U 2013. godina brojka je bila 201.219 brodova.  

Glavnim lukama se definiraju one koje imaju godišnji teretni promet veći od milijun tona ili promet putnika veći od 200 tisuća.

Prosječna bruto tonaža brodova koji su u 2023. ulazili u europske luke bila je 8.058 tona i to je rast od 5,2 posto naspram prethodne godine. U odnosu na 2013. rast je 18,1 posto.

Najveći brodovi zabilježeni su u belgijskim lukama s prosječnom veličinom od 32.446 tona, a druga je Slovenija s 29.578 tona te Francuska s 29.173 tona.

Hrvatska je tu na dnu ljestvice jer je prosječna bruto tonaža brodova koji su dolazili u hrvatske luke bila 1.533 tona. Nakon toga je Grčka s 3.264 tone.

Najveći porast u veličini brodova koji su stizali u luke imala je Italija, od 25,6 posto.

Ukupna tonaža brodova u glavnim EU lukama u 2023. popela se godišnje za 6,7 posto na 17,5 milijardi bruto tona.

Na Italiju se od toga broja odnosi 3,66 milijardi te na Španjolsku 2,69 milijardi.

U Hrvatskoj je ta brojka bila 432.945 bruto tona i time je u odnosu na 2022. ostvaren rast od 7,8 posto. U 2013. ukupna bruto tonaža brodova koji su pristajali u Hrvatskoj bila je 272.190.

Po broju pristalih plovila na vrhu su u 2023. dvije talijanske luke, Messina i Reggio di Calabria. U Messinu ih je doplovilo oko 66 tisuća, a u Reggio di Calabriju oko 65 tisuća.

Na vodećih 20 luka otpada 30,1 posto ukupnog brodskog prometa.

Najveći je rast u broju plovila imao španjolski Algeciras od 21,9 posto.

Među prvih 20 su i četiri hrvatske luke, Dubrovnik na sedmom mjestu, Šibenik na 12. mjestu, Korčula na 14. mjestu i Split na 19. mjestu.

Vrsta broda koja je najčešće pristajala u europske luke bila je u kategoriji nespecijalizirani teretni brod s udjelom od 75 posto. Nakon toga dolaze putnički brodovi, isključujući kruzere, sa 14,2 posto.

Inače, prema izvješću Svjetske banke i S&P Globala za 2023. godinu, hrvatske kontejnerske luke Rijeka i Ploče našle su se na popisu 405 najprometnijih takvih luka, Ploče na 206. i Rijeka na 334. mjestu.

Luka Ploče je u prvih devet mjeseci prošle godine imala dobit prije poreza od 8,6 milijuna eura naspram 11,05 milijuna u istom razdoblju u 2023.

7 Odgovora

  1. Ovaj rast pokazuje vaznost ulaganja u Hrvatsku pomorsku infrastrukturu i daljnji razvoj povezanih sektora.

  2. Ako je taj rast potaknut povećanjem turizma, razvojem infrastrukture i trgovine, onda definitivno na najjačim čvorištima treba održavati taj novo i ulagati u daljnje sustave održivog razvoja.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari