Tvornička aktivnost eurozone u prosincu je ušla u još dublju kontrakciju, zabilježivši prvi pad proizvodnje u posljednjih 10 mjeseci, uslijed sve bržeg pada broja novih narudžbi, pokazuje anketa menadžera nabave provedena u petak.
Indeks menadžera nabave u proizvodnji (PMI) za eurozonu, kojeg sastavlja S&P Global, pao je na 48,8 u prosincu, u odnosu na 49,6 u studenom – što je najniža ocjena u proteklih devet mjeseci, I niže preliminarne procjene od 49,2 bodova. Brojke iznad 50.0 ukazuju na rast tvorničke aktivnosti, dok sva očitanja ispod tog upućuju na pad.
“Potražnja za proizvodima iz eurozone ponovno se usporava. Najočitiji pokazatelji tog trenda su značajno manji broj narudžbi, sve kraći zaostaci u ispunjavanju postojećih narudžbi, kao i daljnje smanjenje tvorničkih zaliha,” rekao je u komentaru Cyrus de la Rubia, glavni ekonomist pri Hamburg Commercial Bank (HCOB).
“Čini se da se kompanije ne mogu i ne žele upuštati u veći zamah za godinu koja je tek počela. Umjesto toga, vrlo su oprezne – što je u konačnici štetno za gospodarstvo.”
Podindeks proizvodnih outputa pao je na 48,9 u odnosu na 50,4 u studenom, što predstavlja prvi pad od veljače. Broj novih narudžbi pao je najbrže u gotovo godinu dana, a potražnja za izvozom smanjila se najbržom stopom u posljednjih 11 mjeseci.
Njemačka – najveće gospodarstvo eurozone – je u prosincu imala najslabije rezultate od svih osam glavnih europskih ekonomija koje se u istraživanju prate, jer je njemački PMI dosegnuo najnižu razinu u proteklih deset mjeseci. Italija i Španjolska također su opet ušle u kontrakciju, dok je Francuska jedina imala pozitivan pomak, s proizvodnim PMI indeksom na najvišoj razini u posljednje tri i pol godine.
Pritisci na nabavne lance opet su postali problem za europske tvornice, a vrijeme isporuke naručene robe sad je najdulje još od listopada 2022. To je pridonijelo i povećanju inflacije ulaznih troškova, pa je sada ona na 16-mjesečnom maksimumu.
Ipak, tvornice su odgovorile novim snižavanjem cijena robe – sedmim u proteklih osam mjeseci – u pokušaju da nižim cijenama potaknu potražnju. Slaba potražnja navela je tvornice i na ukupno smanjenje radnih mjesta u proizvodnom sektoru, već 31. mjesec zaredom.
“Općenito gledano, proizvođačkom sektoru u eurozoni neće biti lako pronaći stabilnost u 2026. godini. Međutim, ekspanzija fiskalna politike mogla bi u tome pomoći,” kaže De la Rubia. Usprkos svim izazovima, optimizam europskih proizvođača za 2026. sad je na najvišoj razini od veljače 2022. – neposredno prije nego što je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu.
U petak je u odvojenoj objavi njemačka udruga za vanjsku trgovinu i veleprodaju BGA preporučila njemačkim izvoznicima da se pripreme za nastavak slabljenja aktivnosti na dva najveća tržišta, u SAD-u i Kini. “Ne vidimo šanse za preokret, možda tek u najboljem slučaju kratak predah,” rekao je u priopćenju predsjednik BGA Dirk Jandura.
U udruzi procjenjuju je njemački izvoz u SAD u 2025. godini pao za više od 7 posto, na nešto manje od 150 milijardi eura, dok je izvoz u Kinu imao još veći pad, za 10 posto, na 81 milijardu eura, prema podacima njemačke agencije za poticanje investicija GTAI.
Pročitajte još:
Američke carine na europsku robu su otežale globalnu trgovinu, i, kako kaže Jandura, trajno su stvorile dodatne troškove i manje marže za njemačke izvoznike. Tu su i neki strukturni problemi, poput relativnog jačeg eura, visokih cijena struje i energenata, prekomjerne birokracije i slabih investicija, kažu iz BGA.
U Kini su državne industrijske mjere pomogle domaćim proizvođačima da smanje potražnju za njemačkim uvoznim proizvodima – posebice u automobilskom, strojarskom i kemijskom sektoru, u kojima kineski konkurenti zauzimaju sve veći tržišni udio.
Zbog toga njemačke kompanije sve više lokaliziraju proizvodnju za kinesko tržište unutar same Kine, ili preusmjeravaju investicije na druga azijska tržišta. “Takve mjere mogu stabilizirati njihovu globalnu prodaju – ali to znači i da će biti manje izvoza iz same Njemačke,” kaže Jandura.
