Hrvatski turizam već se godinama predstavlja kao jedan od ključnih stupova gospodarstva. Svaka nova sezona mjeri se rekordima – brojem dolazaka, noćenja i prihodima koji se broje u milijardama eura.
Prema podacima Hrvatske narodne banke, prihodi od međunarodnog turizma čine oko petine hrvatskog BDP-a, što nas svrstava među najpoželjnije zemlje u Europi za turiste.
S fiskalne strane, država je jedan od najstabilnijih dobitnika turističkog rasta. Porezni prihodi od PDV-a na smještaj i ugostiteljstvo, doprinosi zaposlenih u sektoru te boravišne pristojbe izravno pune državni proračun. Za razliku od privatnih poduzetnika, država ne dijeli rizik sezonalnosti – prihod se ubire bez obzira na to koliko je sezona dobra ili loša za pojedine iznajmljivače ili radnike. Lokalni proračuni također profitiraju, ali znatno manje, i često uz ograničenu mogućnost da tim sredstvima saniraju pritisak na infrastrukturu koji masovni turizam stvara.
Za 2026. godinu u Europi se očekuje rast međunarodnih turističkih dolazaka veći od šest posto u odnosu na 2025., što predstavlja pozitivan signal i za Hrvatsku. S obzirom na to da hrvatski turizam uvelike ovisi o europskim tržištima, važan je i nastavak rasta potrošnje. Unatoč višim cijenama, procjene upućuju na to da se turisti putovanja i dalje neće odricati, što dodatno podupire optimistične izglede turističkog sektora.
Najveći financijski dobitnici turističkog rasta su veliki hotelski sustavi i vlasnici atraktivnih nekretnina. Hotelske kuće, osobito one s većim kapacitetima i razvijenom infrastrukturom, koriste ekonomiju razmjera, lakše dolaze do povoljnijeg financiranja i često posluju tijekom većeg dijela godine. Vlasnici nekretnina u najtraženijim obalnim zonama ostvaruju dvostruku korist – kroz prihode od najma i kroz rast vrijednosti imovine. Turizam tako najviše nagrađuje one koji su već imali kapital, dok ulazak novih sudionika na tržište postaje sve teži.
U javnosti se često stvara dojam da su mali iznajmljivači među glavnim pobjednicima turističkog buma, no stvarnost je složenija. Iako čine velik dio smještajnih kapaciteta, njihovi su prihodi izrazito sezonalni i opterećeni rastućim troškovima. Održavanje objekata, energenti, usluge čišćenja i provizije platformama poput Bookinga i Airbnba značajno smanjuju neto zaradu. Za mnoga kućanstva turizam je tek dodatni izvor prihoda, a ne stabilan poslovni model na kojem bi se mogla graditi dugoročna financijska sigurnost.
Najveći teret turističkog uspjeha snose radnici. Unatoč rastu plaća u sektoru, rad u turizmu i dalje je u velikoj mjeri sezonski, nesiguran i vremenski ograničen. Radnici često mijenjaju poslodavce iz sezone u sezonu, a rast troškova života u turističkim središtima brzo “pojede” nominalni rast plaća.
Nedostatak radne snage posljednjih godina dodatno je razotkrio strukturne slabosti sustava, pa se sektor sve više oslanja na uvoz radnika, dok se temeljni problemi kao što su stanovanje, radni uvjeti i dugoročna sigurnost sporo rješavaju.
Lokalne zajednice pritom plaćaju skrivenu cijenu turističkog uspjeha. Rast kratkoročnog najma podiže cijene nekretnina i najamnina, potiskujući lokalno stanovništvo iz središta gradova. Infrastruktura se opterećuje tijekom ljetnih mjeseci, dok troškovi održavanja ostaju tijekom cijele godine. Turizam generira prihode, ali i neizravne troškove koji se rijetko jasno prikazuju u ekonomskim analizama.
Sve to upućuje na zaključak da turizam u Hrvatskoj nije problem sam po sebi, već način na koji su koristi i rizici raspoređeni. Država i veliki sustavi imaju stabilne prihode, vlasnici kapitala ostvaruju visoke prinose, dok radnici i lokalne zajednice često snose najveću nesigurnost.
Hrvatski turizam i dalje ostvaruje impresivne financijske rezultate, ali podaci pokazuju složeniju sliku nego što to često govore turističke brojke same po sebi. Prihodi od stranih turista u 2024. godini iznosili su 14,97 milijardi eura, što je za 2,7 posto ili 388,6 milijuna eura više u odnosu na 2023. godinu, podaci su Hrvatske narodne banke (HNB) koje prenosi Ministarstvo turizma.
U prvih devet mjeseci 2025. prihodi od stranih turista iznosili su 13 milijardi i 411 milijuna eura što predstavlja rast od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 223 milijuna eura više unatoč blago smanjenom prihodu u trećem tromjesečju.
U trećem tromjesečju 2025. godine prihodi stranih turista iznosili su 9 milijardi i 37 milijuna eura što predstavlja smanjenje od 0,2 posto u odnosu na isto razdoblje 2024. godine, odnosno prihodovano je 21 milijun eura manje. Istovremeno je premašena rekordna brojka od 110 milijuna turističkih noćenja, što potvrđuje snažnu potražnju za Hrvatskom kao destinacijom.
Pročitajte još:
Prihodi od turizma rastu i kad se promatraju tromjesečno i sezonski podatci: u prvoj polovici 2025. prihodi su iznosili oko 4,38 milijardi eura, što je 5,9 posto više nego u prvih šest mjeseci 2024. godine. Prema podacima iz eVisitora, koji sadržavaju turistički promet u komercijalnim i nekomercijalnim smještajnim objektima te nautičkom charteru (sustav eCrew), u Hrvatskoj je glavnina turističkih noćenja u 2025. ili 104,6 milijuna ostvarena na Jadranu, čime je u plusu od jedan posto u odnosu na 2024. godinu. U kontinentalnom dijelu zemlje, uključujući i Zagreb, ostvareno je preostalih 5,6 milijuna noćenja ili dva posto više nego u godini prije.
Osim popularnosti ljetne turističke sezone i adventske manifestacije postale su snažan magnet za posjetitelje što potvrđuju podaci za prosinac 2025., u kojem je zabilježen rast turističkih dolazaka od 5 posto te 6 posto više noćenja u odnosu na isti mjesec prethodne godine.
