Turistička sezona u Hrvatskoj slabija od prethodnih godina, smanjen broj turista iz Njemačke

U lipnju ove godine ostvareno je 3,4 posto više dolazaka, ali pet posto manje noćenja turista nego u istom mjesecu lani, otkrivaju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

U komercijalnim smještajnim objektima tako je bilo 2,8 milijuna dolazaka i 12,5 milijuna noćenja turista. Od toga 92,7 posto čine noćenja stranih turista, a 7,3 domaćih. Domaći su turisti u spomenutom mjesecu prosječno ostvarili 3,1, a strani 4,6 posto noćenja po dolasku.

Domaćih turista došlo je 294.000 i ‘zaslužni’ su za 910.000 noćenja, što je 2,1 posto više dolazaka i 0,6 posto više noćenja. Strani turisti, pak, ostvarili su 2,5 milijuna dolazaka i 11,6 milijuna noćenja, 3,5, odnosno 5,4 posto više nego u lipnju 2023.

Pritom je u usporedbi s prošlim sezonama, sudeći prema podacima DZS-a, najveća razlika u velikom padu broja turista iz Njemačke koji su u lipnju na godišnjoj razini ostvarili čak 32,1 posto manje noćenja.

Usprkos tome, ostvarili su najviše dolazaka i noćenja među stranim turistima, i to 382.000 dolazaka i 2,5 milijuna noćenja, što čini 15,1 i 21,6 posto od ukupnog broja.

Otok Krk, kao jedan od dva najveća hrvatska otoka, također je osjetio smanjenje broja turista pa ga je u srpnju posjetilo gotovo 230.000 ili oko pet posto manje nego prije godinu dana, a pad od 2,1 posto bilježi i s 1,41 milijunom noćenja, podaci su iz eVisitora o kojima su izvijestili iz Turističke zajednice otoka Krka.

Da bi aktualna turistička sezona, usrpkos suprotnim prognozama od strane nadležnih, u konačnici ipak mogla biti nešto slabija, naznačilo je i ovoga tjedna objavljeno izvješće Hrvatske turističke zajednice (HTZ) prema kojem je Hrvatsku u srpnju posjetilo 4,67 milijuna turista ili tri posto manje nego 2023. godine.

S druge strane, ostvareno je jednako noćenja, 29,4 milijuna, a u prvih sedam mjeseci došlo je čak 12 milijuna turista ili tri posto više.

Direktor HTZ-a, Kristjan Staničić, istaknuo je da vezano za srpanj “nema govora o nikakvom podbačaju sezone” i da su to “vrlo dobri rezultati, u skladu s očekivanjima”.

S njim se slaže i Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma, koji je upozorio i na potencijalni rizik s kojim se sreće Hrvatska.

“Dosadašnji tijek ove turističke godine možemo ocijeniti vrlo dobrim, posebice nakon dvije zaista sjajne sezone, koje su se, budimo iskreni, dogodile i na krilima covid godina kada su bliže destinacije poput Hrvatske bile tražene značajno više u odnosu na ‘normalne godine’. Ovo je zato godina stvarnosti za naš turizam, na koju se zaista može primijeniti krilatica ‘kako siješ, tako ćeš i žeti’, što najbolje pokazuju ostvareni rezultati do sada u sezoni”, kazao je na upit Hine.

Iznio je i informacije da su hoteli s pet zvjezdica trenutno popunjeni 96 posto, kampovi s istom kategorijom čak sto posto, a hoteli s četiri zvjezdice 93 posto.

Izgradnju objekata za kratkoročni najam treba zaustaviti

Problemi se, ističe, pojavljuju u objektima nižih kategorija, naročito onih s dvije zvjezdice, koji su prisiljeni zbog inflatornih troškovnih pritisaka tražiti cijenu koju tržište očito ne prihvaća.

Podsjećajući da je oko dvije trećine ukupnih smještajnih kapaciteta u Hrvatskoj u tzakozvanim objektima za kratkoročni turistički najam, što komercijalnom, što nekomercijalnom (vikendice), Ostojić iznosi da su registrirani kapaciteti u vikendicama trenutno popunjeni 22 posto, a komercijalni objekti za kratkoročni turistički najam oko 55 posto.

“Stoga se mora što prije, u pojedinim destinacijama i hitno, zaustaviti daljnju gradnju objekata za kratkoročni turistički najam, komercijalnih i nekomercijalnih”, naglasio je Ostojić, ilustriravši to primjerom “jedne od najturističkijih općina Hrvatske u kojoj ima ukupno 57.000 turističkih kreveta, od čega je samo 2.300 u hotelima i 13.200 u kampovima.”

Sve ostalo je u objektima za kratkoročni turistički najam, a to je, ocjenjuje, “put prema tržišnom samoubojstvu na kratki rok”.