U Zagrebu se u utorak održava 40. Forum poslovanja nekretnina, najveći stručni skup kojeg održava Hrvatska gospodarska komora (HGK) i koji je ove godine okupio više od 800 predstavnika agencija za nekretnine i svih drugih koji se bave nekretninskim sektorom u Hrvatskoj.
Uoči skupa direktorica Sektora za trgovinu HGK Maja Bogović podsjetila je na važnost skupa i nekretninske profesije, te podsjetila na javno dostupan registar tzv. posrednika za promet nekretninama u kojemu je danas preko 1.500 agencija za koje se smatra da su pouzdan partner pri svakoj kupoprodaji.
“Sama brojka 40 govori koliko je taj forum dugo aktivan, a još više koliko je članica od početka sudjelovalo u tom forum. Današnji skup na kojem je više od 800 sudionika ukazuje na važnost posredničke struke za tržište nekretnina u Hrvatskoj gdje svako posredovanje koje se dogodi ima vrlo važnu ulogu za svaku fizičku osobu, jer nekretnine ne kupujemo svaki dan. Stoga je iznimno važno da pri ukpovini ili prodaji nekretnine znamo s kim surađujemo. HGK vodi registar legalnih posrednika u kojemu ih je danas zabilježeno 1.519 – oni ispunjavaju sve svoje obaveze i koji su sigurni za posredovanje u prometu nekretninama,” rekla je Bogović.
Trendove na tržištu nekretnina okupljenim novinarima je komentirao predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama HGK Dubravko Ranilović, koji je govorio o padu prometa na tržištu, koji u Hrvatskoj traje već tri godine.
“Očito se dešavaju neke situacije i globalno i u Hrvatskoj koje ne pogoduju tržištu. U Hrvatskoj je pad prometa za sve nekretnine oko 15 posto, a tamo gdje najviše dolaze stranci tamo je i 20 posto pad prometa – tu govorimo o prvoj polovici godine u usporedbi s prvom polovicom lani. Jedan od glavnih uzroka su cijene. Dobar dio cijena, pogotovo rabljenih nekretnina, je pretjeran… Naš stambeni fond je u lošem stanju pa su ljudi usmjereni na novogradnju koja je perjanica cijena. Novogradnja se još dobro drži, ali vidimo sad i u tom segmentu usporavanje. Interesantno je, s obzirom na globalnu situaciju i recesiju u Europi, da dosta manje dolaze kupci iz EU, posebno Nijemci,” rekao je Ranilović.
Pokazatelji potvrđuju da se hrvatsko tržište nekretnina nalazi u novoj fazi: cijene ostaju visoke, dok se broj transakcija smanjuje. U prvoj polovici 2025. Porezna uprava evidentirala je 57.095 kupoprodaja nekretnina, što je oko 15 posto manje nego u istom razdoblju 2024., pri čemu je pad vidljiv u svim glavnim segmentima tržišta.
Istodobno, prosječna cijena četvornog metra prodanog novog stana u Hrvatskoj u prvom polugodištu 2025. iznosila je 2.754 eura, što predstavlja rast od 15,9 posto na godišnjoj razini. U Zagrebu je prosječna cijena novogradnje bila 2.958 eura, a u ostalim gradovima i naseljima 2.511 eura.
Ranilović je prognozirao da će doći i do hlađenja cijena na tržištu, dodavši da hrvatsko tržište tradicionalno reagira vrlo tromo, kao što je primjerice bilo i u vrijeme globalne recesije iz 2008. i 2009. kad su unatoč zamrzavanju tržišta kad se gotovo ništa nije moglo prodati cijene nastavile rasti još mjesecima prije no što je krenuo pad.
Tržište Zagreba – najveće pojedino tržište nekretnina u Hrvatskoj, komentirala je Lana Mihaljinec Knežević, predsjednica strukovne grupe posrednika u prometu nekretnina Komore Zagreb HGK, koja je ponovila tezu da su cijene rabljenih nekretnina nerealno visoke, dodavši da su astronomske cijene novogradnje “na razini statističke pogreške” I da nisu relevantne za trendove na tržištu.
“Čekamo da vidimo kako će se sve zakonske i porezne promjene od prošle godine i iduće utjecati na tržište. Glavni cilj zakonodavca je da se poveća ponuda, i mi u struci to vidimo kao najveći problem na zagrebačkom tržištu. I dalje se nedovoljno proizvode novogradnje, a fond rabljenih nekretnina je potrošen na dva načina – puno ga se stjecalo od 2021. do 2024., a drugo ono što je trenutno na tržištu je substandardne kvalitete i precijenjeno. Da bi tržište nastavilo biti aktivno vlasnici rabljenih nekretnina morali bi revidirati svoja očekivanja,” rekla je Mihaljinec Knežević.
Stanje na tržištu Dalmacije komentirala je Jasenka Biliškov, potpredsjednica Udruženja poslovanja nekretninama pri HGK, koja je rekla da je unatoč vrlo visokim cijenama još uvijek aktivnost velika na cijelom području od Dubrovnika do Zadra, uključujući i otoke, te Dalmatinsku zagoru koja postaje sve popularnija.
“Interes stranaca je i dalje dosta visok, ali ne kao što je bilo u prošlih godinu-dvije dana. Manje je stranih kupaca. Još uvijek su veoma aktivni Poljaci, Česi, Slovaci, Ukrajinci. Nijemaca je dosta manje nego prošle ili pretprošle godine. Svakako je smanjen broj stranih kupaca, ali još uvijek možemo reći da su oni naši dobri klijenti. Oni uglavnom traže vile koje kupuju kao svoj drugi dom jer Hrvatska zbog svojih ljepota i klime privlači strance, ne samo da budu turisti, već i da tu borave.”
Prema podacima iz HGK oko 90 posto stranih državljana koji kupuju nekretnine u Hrvatskoj odlučuje se za jednu od pet obalnih županija, a u tim županijama stranci čine oko 35 posto svih transakcija.
Kako je riječ o kupcima veće platežne moći, investitori sve češće usmjeravaju gradnju upravo prema toj ciljnoj skupini, što utječe na rast cijena novogradnje i smanjuje dostupnost stanova domaćem stanovništvu.
Pročitajte još:
Biliškov je podsjetila i na kroničan problem visokih cijena i u tom dijelu zemlje, osobito za starogradnju tj. rabljene nekretnine.
“Cijene su u Splitsko-dalmatinskoj županiji vrlo visoke. Ne očekujemo pad cijena, ali očekujemo da će se cijene morati spuštati za starogradnju. Nema logike da je starogradnja jednaka cjenovno kao i novogradnja. Moramo pomoći prodavateljima da idu sa nižim cijenama starih stanova jer je to način da se pokrene tržište.”
