Trumpove najave novog nameta na uvozni bakar dodatno zagorčavaju život američkoj autoindustriji

Ilustracija: Sara Kurfeß / Unsplash

Najnovije prijetnje američkog predsjednika Donalda Trumpa o uvođenju carina od 50 posto na uvoz bakra uzbunio je američke proizvođače, jer to znači da bi uz ranije uvedene namete na aluminij i čelik cijeli sektor mogao još teže apsorbirati sve veće troškove proizvodnje.

Iako bi se industrija još mogla koliko-toliko nositi s nametima, cijene bakra – ključne sirovine za proizvodnju automobila, posebice žičanih sklopova i motora za električna vozila – nakon Trumpove najave dosegle su rekordne razine.

Američko tržište uvelike ovisi o bakru, aluminiju i čeliku iz uvoza, a razvoj novih proizvodnih kapaciteta mogao bi potrajati godinama. Bakar se ponajviše uvozi iz Čilea, Kanade i Perua, i iz te tri zemlje pristiže više od 90 posto američkih potreba. Oko polovica aluminija je iz uvoza, i to najviše iz Kanade. SAD uvozi i oko četvrtinu potrebnog čelika, ponajviše iz Kanade, Meksika i Brazila.

Zbog toga, proizvođači zbog Trumpovih najava ubrzano pokušavaju kupiti metal od ograničenog broja dobavljača, što onda potiče rast cijena sirovina.

Carine za te metale, kao i više cijene na američkom tržištu, predstavljaju dodatni trošak koji povećava financijski pritisak na autoindustriju, kažu brojni menadžeri, analitičari i stručnjaci iz tog sektora. Dosad su se proizvođači oslanjali na nagomilane zalihe materijala, no kako se one budu trošile prije ili kasnije će biti prisiljeni veće troškove Trumpovih carina prenijeti na potrošače.

Neki, poput Forda i Toyote, već su najavili povećanje cijena kako bi ublažili efekte Trumpovih carina, dok je njemački Porsche rekao da očekuje gubitak od oko 300 milijuna eura zbog novih nameta samo u travnju i svibnju ove godine.

Trumpova najava ovog tjedna gurnula je cijene na njujorškoj burzi za robnu razmjenu COMEX do novog rekorda od 12.526 dolara za tonu, što je više od 2.920 dolara ili 23 posto više nego na londonskoj burzi metala LME, gdje je cijena oko 9.600 dolara za tonu. Londonska cijena se uzima kao referentna za globalna tržišta. Nove carine trebale bi stupiti na snagu 1. kolovoza.

Nakon kaotičnog tjedna na tržištu bakra dobavljači iz autoindustrije već su ovog tjedna tražili od svojih kupaca da plate više za tu sirovinu, jer kažu da ne mogu priuštiti dodatne troškove. Neimenovani izvor u jednom od većih dobavljača na američkom tržištu rekao je Reutersu da je njegova kompanija već osjetila “značajne efekte” povišenih cijena bakra, aluminija i čelika. Time se stvaraju i komercijalne teškoće i strukturni nedostaci.

Čak i prije nego što carina stupi na snagu, američki kupci plaćaju više cijene za bakar. Takashi Imamura, analitičar japanske trgovačke kuće Marubeni, kaže da novi nameti na bakar znače veće troškove za američke potrošače. “Kada američka vlada razmotri štetu od carina, očekujem da će ih smanjiti ili sasvim eliminirati,” kaže Imamura.

Dobavljači dijelova za autoindustriju također osjećaju pritisak. Melanie White, iz kompanije Hellwig Products, koja proizvodi dijelove za automobilske ovjese, rekla je da su se cijene čelika od 2018. naovamo učetverostručile. Visoke cijene uvoznog čelika dovele su do utrke za nabavkom od američkih dobavljača, što otežava osiguravanje stabilne opskrbe.

White kaže da je njena kompanija, koja ima oko 50 zaposlenih, pokušava sniziti troškove odgađanjem kupovine novih strojeva, ili odustajanjem od zapošljavanja za zamjenu upražnjenih radnih mjesta.

Analitičar Daan de Jonge iz tvrtke Benchmark Mineral Intelligence kaže da su po cijenama prije uvođenja novih carinskih stopa čelik, aluminij i bakar činili oko 5 posto troškova proizvodnje vozila u Americi. Nakon uvođenja carina, taj udio raste na 9 posto.

Po analizama koje su objavili Cox Automotive i Benchmark Mineral Intelligence, koje su uzele u obzir već postojeće carinske namete, u kombinaciji s planiranim novim nametima za bakar, američka automobilska industrija plaćala bi u prosjeku minimalnu pristojbu od 1.700 dolara za svaki automobil proizveden u SAD-u i 3.500 dolara za svako vozilo uvezeno iz Kanade ili Meksika koje udovoljava uvjetima trgovinskog sporazuma USMCA. Za automobile uvezene iz neke druge zemlje plaćalo bi se čak 5.700 dolara novih troškova.

Te brojke se brzo gomilaju, u industriji poznatoj po niskim maržama, gdje je u međuvremenu prosječna prodajna cijena novih vozila u SAD-u u lipnju dosegnula 46.233 dolara (39.566 eura), navodi konzultantska kuća J.D. Power.

Konzultanti iz CRU Group procjenjuje da je za proizvodnju prosječnog automobila s motorom na unutarnje izgaranje ili hibridni pogon potrebno oko 24 kilograma bakra, dok je za prosječan potpuno električni automobil potrebno oko 59 kilograma.

Stručnjak za autoindustriju Dan Hearsch, iz konzultantske kuće AlixPartners, rekao je da se ugovori s dobavljačima obično indeksiraju i vezuju za referentne cijene bakra i revidiraju svakih nekoliko mjeseci. Međutim, nagli rast cijena bakra ovog tjedna prisililo je dobavljače da traže reviziju postojećih ugovora.

Neki u industriji i dalje su skeptični hoće li se doista novi nameti za bakar primijeniti. Trump već ima povijest odgađanja ili odustajanja od takvih prijetnji. Andy Leyland, iz tvrtke koja se bavi analizama lanaca opskrbe SC Insights, kaže da bi carina na bakar vjerojatno bila kratkog vijeka, jer bi se viša inflacija do koje će dovesti novi nameti sudariti sa stvarnošću političkog kalendara SAD-a, gdje se važni izbori za popunu cijelog Doma zastupnika i trećine Senata održati u studenome 2026.

“Većinu Amerikanaca ne zanima vanjska politika. Inflacija je jedina briga do koje je ljudima doista stalo,” kaže Leyland.

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa * (obavezno)

Popularno

Novi broj magazina „Financije.hr” donosi brojne ekskluzivne poslovne priče, intervjue i događaje iz regije i svijeta…

Komentari