Globalnu ekonomiju u godini na izmaku obilježio je američki predsjednik Donald Trump, “objavivši” carinski rat većini zemalja. Kao razlog uvođenja tarifa istaknuo je želju da zaštiti američku industriju i ukine nepoštene trgovačke prakse.
Već u siječnju, prvog dana u uredu, objavio je razmišlja o uvođenju carina od 25 posto na uvoz iz Kanade i Meksika 1. veljače. To je i učinio, obrazloživši svoju odluku velikim brojem ilegalnih imigranata i količinom droge koja iz tih država stiže u SAD. Istovremeno se na udaru našla i Kina kojoj je uveo tarife od 10 posto.
Desetak dana kasnije, uveo je jedinstveni namet od 25 posto na sav uvoz čelika i aluminija koji je stupio na snagu 12. ožujka. U svibnju ih je, pak, povećao na 50 posto, što je izazvalo zabrinutost Europske unije i drugih američkih trgovinskih partnera.
Namete za čelik i aluminij uveo je i za vrijeme prvog mandata, 2018. godine, iskoristivši zakonsku odredbu o nacionalnoj sigurnosti iz vremena Hladnog rata. No, naknadno je uveo izuzeća za neke zemlje, među kojima su bile Kanada, Meksiko i Australija – a za neke druge je dogovorio kvote za bescarinski uvoz, poput Brazila, Južne Koreje i Argentine.
Nametnuo je i carine na uvoz automobila od oko 25 posto te sličnu stopu na poluvodiče i farmaceutske proizvode. Najkontroverznija mjera ipak su bile recipročne carine, uvedene kao odgovor na trgovinske politike drugih zemalja. Među njima su bile i tarife od 20 posto na uvoz sve robe iz Europske unije te čak 34 posto na proizvode iz Kine, što je ubrzo dovelo do najava određenih protumjera.
Iz Trumpovih nameta nije izuzet ni bakar za čiji se uvoz u Sjedinjene Države naplaćuju carine od 50 posto.
Neke zemlje uspjele su dogovoriti različita izuzeća ili niže namete pa je tako u srpnju postignut trgovinski sporazum s Japanom koji smanjuje carine na uvoz automobila i pošteđuje Tokio novih kaznenih nameta na druge proizvode, u zamjenu za paket japanskih ulaganja i zajmova u vrijednosti od 550 milijardi dolara namijenjenih SAD-u.
Isto smanjenje dogovorila je i Južna Koreja, a u lipnju je Trump potpisao i sporazum kojim se službeno smanjuju neki carinski nameti na uvoz iz Velike Britanije. Njime su, među ostalim, ukinuti nameti na britanski zrakoplovni sektor, pri čemu su izbjegli i tarife od 50 posto na čelik i aluminij.
U konačnici, poslije brojnih pregovora, prijetnji i odgoda, carinska stopa na uvoz većine robe iz EU iznosi 15 posto, a za Kinu 20 posto.
Na uvoz iz Kanade takozvana recipročna carina je 35 posto, dok je za robu iz Indije odmjerena brojka od 50 posto. Na meksičku robu tarife trenutno iznose 25 posto.
Američki predsjednik doživio je težak udarac krajem svibnja, kada je tamošnji sud za trgovinu blokirao carine u opsežnoj presudi kojom je utvrđeno da je prekoračio svoje ovlasti nametanjem općih tarifa na uvoz iz trgovinskih partnera SAD-a. Nezakonitima ih je u kolovozu proglasio i žalbeni sud, zbog čega je Trump potvrdu zatražio od Vrhovnog suda.
Procjene pokazuju da je SAD u 2025. prikupio između 100 i 300 milijardi dolara od novih i postojećih carina. Do sredine godine prihod se procjenjivao na oko 100 milijardi dolara, dok kasnije analize govore o iznosu od preko 200 milijardi dolara.
U razdoblju od 10 godina, pak, trebale bi donijeti prihode u visini od 2,1 bilijuna dolara i smanjiti BDP za 0,5 posto.
S druge strane, veće carine dovele su do porasta troškova uvozne robe za američke kompanije i potrošače te su stvorile dodatne prepreke u globalnoj trgovini.
Pročitajte još:
Također, povjerenje potrošača u SAD-u palo je na najniže razine od početka uvođenja tarifa, jer su kućanstva osjetila rast troškova života i nesigurnost na tržištu rada.
Za kraj, vrijedi spomenuti da je Donald Trump dopustio prodaju čipova Kini uz naknadu od 25 posto. Prve isporuke Nvidijinih H2000 čipova uslijed toga su najavljene već za veljaču.
