Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je u srijedu da će uvesti namet od 200 posto na uvoz vina, žestokih pića i svog ostalog alkohola iz Europske unije, u novoj bitki trgovinskog rata u posljednje vrijeme potresa financijska tržišta i povećava bojazan od recesije u Americi.
Glavni američki indeksi su pali nakon te najave, zbog zabrinutosti tržišta da bi Trump mogao uvesti i šire mjere protiv uvoza iz EU, najvećeg svjetskog potrošačkog tržišta. S&P 500 je završio dan na razini koje je više od 10 posto niža od rekordnog vrhunca u veljači, što znači da se taj najvažniji referentni indeks nalazi u području tzv. korekcije.
Trumpove prijetnje došle su kao odgovor na najavu iz Bruxellesa da će EU od 1. travnja uvesti carine na niz američkih proizvoda, uključujući viski – što je pak bio odgovor na Trumpove carine od 25 posto na uvoz čelika i aluminija koje su stupile na snagu u srijedu. U Kanadi, gdje su provincijske vlasti dobavljač i glavni distributer alkohola, još i prije stupanja carina na snagu državne trgovine su počele otkazivati narudžbe američkog burbona i drugih pića, a neki maloprodajni lanci su ih i sasvim uklonili s polica, uslijed Trumpovih objava da želi pripojiti tu državu SAD-u.
Kanada – koja je i daleko najveći dobavljač aluminija za američko tržište – također je najavila svoje protumjere, i uložila prigovor kod Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Reuters izvještava da su u četvrtak predstavnici vlada u Washingtonu i Ottawi imali nove pregovore, u kojima nije došlo do nikakvog pomaka.
Trump je nakon povratka u Bijelu kuću u siječnju ove godine zaprijetio uvođenjem niza carina za uvoz iz raznih zemalja – no u međuvremenu je ili odgodio ili odustao od većine njih. Prilikom susreta s glavnim tajnikom NATO saveza Markom Rutteom u srijedu, kazao je da neće odustati od “recipročnih” carina sa svim državama na svijetu, za koje je najavio da će ih uvesti 2. travnja.
Alkoholna pića sad dolaze u prvi plan, kao jedan od ključnih kamena spoticanja u sve širem trgovinskom ratu. Europska unija je najavila da će do sredine travnja na snagu stupiti dodatne protumjere, kojima će se uvesti carine na robu ukupne vrijednosti 26 milijardi eura, no, kako kaže Reuters, te mjere će zahvatiti manje važne proizvode, poput primjerice zubnog konca ili kupaonskih ogrtača.
Međutim, predložena carina od 50 posto na uvoz američkog burbona bio bi značajan udarac za tu industriju, koja je imala stalan rast izvoza nakon što su ukinute Trumpove carine iz njegovog prvog mandata u Bijeloj kući, između 2017. i 2021. godine. Na tržište Europske unije otpada oko 40 posto američkog izvoza žestokih pića, tvrdi sektorska udruga Distilled Spirits Council (DSCUS), dok s druge strane na ameriučkom tržištu završava oko 31 posto izvoza europskih vina i žestokih napitaka, po podacima Eurostata.
Predstavnici te industrije s obje strane Atlantika pozvali su na smirivanje napetosti, a unatoč Trumpovim obećanjima da će uvizne carine pomoći domaćim proizvođačima, uvoznici i distributeri iz SAD-a rekli su da će to dovesti do slabije prodaje, otpuštanja, i zatvaranja kompanija.
Mary Taylor, vlasnica uvozniičke tvrtke Mary Taylor Wine, rekla je Reutersu da trenutno očekuje dolazak 16 brodskih kontejnera s pšiljkom vina, i da bi bankrotirala kad bi se na tu količinu carina povećala za 200 posto. “Ako to moram platiti, onda sam gotova,” rekla je Taylor, dodavši da će pokušati otkazati neke pošiljke.
Prema američkom zakonu proizvođači alkohola ne smiju izravno prodavati alkohol potrošačima, barovima ili restoranima. Umjesto toga, proizvođači moraju poslovati s veleprodajnim uvoznicima ili distributerima koji onda preprodaju te proizvode ugostiteljskim objektima i trgovinama.
To znači da se uvozom europskih vina bavi sektor od oko 4.000 malih američkih uvoznika i distributera, kaže Ben Aneff, predsjednik sektorske udruge U.S. Wine Trade Alliance, koji se protivi carinama na vino. Te američke kompanije sad moraju plaćati trošak carina, što znači da bi i američki trgovci i restorani također trpjeli štetu ako im dobavljači povećaju cijene kako bi pokrili te troškove.
“Carine od 200 posto za uvezeno vino… uništile bi američke tvrtke… To bi nanijelo znatno više gospodarske štete ovdje u SAD-u nego u Europi,” kaže Aneff, dodavši da će tisuće kompanija biti prisiljeno na zatvaranje.
Gab Bowler, iz njujošrkog uvoznika i distributera vina Bowler Wine, kaže da europska vina čine oko 70 posto njegove ukupne prodaje, i da će prvo pokušati podići cijene, no da će to neminovno utjecati na smanjenje prodaje. “Koji kupac želi platiti 45 dolara za bocu vina koja prije tjedan dana koštala 15 dolara? Ako se ove carine neko vrijeme zadrže na snazi, morat ćemo otpustiti oko polovicu zaposlenika i dobro se zadužiti dizanjem novih kredita,” kaže Bowler.
Na svaki dolar kojim američke kompanije plaćaju europskim proizvođačima za vino američki uvoznici, distributeri, trgovci u maloprodaji i restorani u opskrbnom lancu zarade još 4.52 dolara kroz svoje marže, kaže Aneff. Stručnjaci za vino kažu da američka vina, koja na domaćem tržištu imaju daleko više cijene i drugačiji okus, ne mogu zamijeniti prodaju europskog uvoza.
Pročitajte još:
Ed Buffington, koji vodi mali lanac vinskih barova i trgovina u Južnoj Karolini, kaže da zbog cijena američkog vina ona nemogu zamijeniti europska vina u njegovom portfelju. Njegova tvrtka ostvaruje gotovo polovicu prihoda od prodaje vina, a polovica od tog otpada na europska uvozna vina. “Kad bi se uvele carine, ogroman dio mojeg poslovanja bi jednostavno isparilo,” kaže Buffington, i dodaje da bi to sigurno dovelo i do gubitka radnih mjesta.
S druge strane, neki smatraju da bi jeftinija američka vina mogla imati koristi od Trumpovih carina.
Patrick Cappiello, vinar i vlasnik kalifornijske vinarije Monte Rio Cellars, koji proizvodi relativno jeftino vino, kaže da bi brendovi poput njegovog mogli imati određene koristi od tog ali da carine mogu naštetiti distributerima o kojima ovisi i njegova prodaja, kao i cijelom vinskom sektoru, i dodaje da bi nove carine mogle biti “još jedan udarac cjelokupnoj vinskoj industriji,” i to u trenutku kada prodaja ionako pada, a ponuda uvelike premašuje potražnju.
